Pages

Značaj aktivacije komplementa u transplantiranoj jetri
Značaj aktivacije komplementa u transplantiranoj jetri
Maida Buhin
Cilj rada je utvrđivanje aktivacije komplementa u transplantiranoj jetri. Ispitano je 113 ortotopnih transplantacija jetre, kod 107 pacijenata, u razdoblju od siječnja 2008. do prosinca 2009. godine. Iz postojećih podataka, te provođenjem novih testiranja na pohranjenim uzorcima seruma i tkiva, analizirana je prisutnost odbacivanja u presatku, postojanje antidonorskih HLA protutijela Luminex testom i CDC testom, te je imunohistokemijski utvrđivana izraženost C4d komponente (biljega...
Značaj, bioraznolikosti i dinamika kokolitoforida u obalnom području istočnog djela sjevernog Jadrana
Značaj, bioraznolikosti i dinamika kokolitoforida u obalnom području istočnog djela sjevernog Jadrana
Jelena Godrijan
Dijatomeje, dinoflagelati i kokolitoforidi su najvažnije fitoplanktonske skupine u obalnim morima, od kojih je posljednja najslabije istražena u Jadranu. Iako je za sjeverni Jadran u literaturi zabilježeno 86 vrsta kokolitoforida, redovito ih se zamjećuje tek 16. Sukladno novim spoznajama o složenosti njihovog životnog ciklusa, potrebita je revizija njihove bioraznolikosti te ekološkog značaja u Jadranu. Uzorci za analizu fitoplanktonske zajednice i popratnih fizičko-kemijskih...
Značajke bure u prizemnom sloju atmosfere iznad brdovitog terena
Značajke bure u prizemnom sloju atmosfere iznad brdovitog terena
Petra Lepri
Bura je vrlo jak, najčešće suh i mahovit vjetar koji puše iz smjera sjeveroistoka preko priobalnih gorskih lanaca na istočnoj obali Jadranskog mora. Prostorno i vremenski je bura vrlo promjenjiva. Češće se javlja zimi kada može potrajati i do nekoliko dana. Najčešće na Jadran bura donosi hladan i suh zrak. Usrednjena satna vrijednost brzine puhanja bure od 10 do 30 m s-1 je manje značajna od udara bure koji mogu dosegnuti brzinu nekoliko puta veću od usrednjene brzine, čak do...
Zoogeografske značajke faune vodozemaca Hrvatske
Zoogeografske značajke faune vodozemaca Hrvatske
Eduard Kletečki
Dosadašnje znanje o zoogeografiji vodozemaca Hrvatske, kao i o njihovoj ekologiji, prilično je oskudno i temelji se na radovima koji su se tom temom bavili u okviru istraživanja rasprostranjenosti vodozemaca i gmazova na području Hrvatske bez dubljeg zadiranja u zoogeografsku problematiku. To je razumljivo zato što je poznavanje rasprostranjenosti i sastava faune vodozemaca u mnogim dijelovima Hrvatske bilo slabo bez obzira na to što su uglavnom nesustavna istraživanja trajala...
Čimbenici potrošnje vode u hotelskim kapacitetima Opatijskoga primorja
Čimbenici potrošnje vode u hotelskim kapacitetima Opatijskoga primorja
Renata Grbac
U ovom doktorskom radu istražena je potrošnja vode u hotelima Grada Opatije obzirom na kategoriju hotela i obilježja ponude. Pri istraživanju su korištene korelacijske, regresijske, višestruko regresijske i klaster analize, te metoda regresijskih stabala odlučivanja. U radu su najprije analizirani svi prirodno-geografski i društveno-geografski čimbenici koji utječu na turizam i vodoopskrbu. Daljnjim analizama dobiveni su rezultati o ukupnoj potrošnji vode hotela u ukupnoj...
Širenje areala i vektorska uloga Aedes albopictus i Aedes japonicus u sjeverozapadnoj hrvatskoj
Širenje areala i vektorska uloga Aedes albopictus i Aedes japonicus u sjeverozapadnoj hrvatskoj
Ana Klobučar
U radu su prikazani rezultati praćenja širenja areala invazivnih vrsta komaraca Aedes albopictus i Aedes japonicus na području sjeverozapadne Hrvatske od prvog nalaza do kraja 2016. godine. U razdoblju od 2012. do 2015. godine uočeno je invazivno širenje vrste Ae. albopictus na području grada Zagreba gdje je vrsta prvi put pronađena 2004. godine. Zabilježeno je širenje areala vrste i na područje susjednih županija. Vrsta Ae. japonicus prvi put je pronađena u...
Životne strategije morskih dijatomeja u uvjetima ograničenoga fosfora
Životne strategije morskih dijatomeja u uvjetima ograničenoga fosfora
Nataša Kužat
Sjeverni Jadran je zatvoren i plitki ekosustav karakteriziran brojnim prostornim i vremenskim ekološkim gradijentima poput temperature, saliniteta i hranjivih soli. Ovakvi uvjeti nam omogućuju praćenje prilagodbi fitoplanktonskih organizama, posebno dijatomeja koje uvelike dominiraju fitoplanktonskom zajednicom istraživanog područja. Rast fitoplanktona, a samim tim i dijatomeja u sjevernom Jadranu kontroliran je dostupnom svjetlošću, temperaturom i hranjivim solima (uglavnom...

Pages