prikaz prve stranice dokumenta Sinteza nukleozida
  Download
PDF 610.52 KB
undergraduate thesis
Sinteza nukleozida
2016. urn:nbn:hr:217:707228
Radić, Antonija
University of Zagreb
Faculty of Science
Department of Chemistry

Cite this document

Radić, A. (2016). Sinteza nukleozida (Undergraduate thesis). Zagreb: University of Zagreb, Faculty of Science. Retrieved from https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:707228

Radić, Antonija. "Sinteza nukleozida." Undergraduate thesis, University of Zagreb, Faculty of Science, 2016. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:707228

Radić, Antonija. "Sinteza nukleozida." Undergraduate thesis, University of Zagreb, Faculty of Science, 2016. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:707228

Radić, A. (2016). 'Sinteza nukleozida', Undergraduate thesis, University of Zagreb, Faculty of Science, accessed 04 October 2024, https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:707228

Radić A. Sinteza nukleozida [Undergraduate thesis]. Zagreb: University of Zagreb, Faculty of Science; 2016 [cited 2024 October 04] Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:707228

A. Radić, "Sinteza nukleozida", Undergraduate thesis, University of Zagreb, Faculty of Science, Zagreb, 2016. Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:707228

Please login to the repository to save this object to your list.
Metadata
TitleSinteza nukleozida
Title (english)Synthesis of nucleosides
AuthorAntonija Radić
MentorRosana Ribić (mentor)
GranterUniversity of Zagreb
Faculty of Science
(Department of Chemistry)
Zagreb
Defense date and country2016-09-23, Croatia
Scientific / art field,
discipline and subdiscipline		NATURAL SCIENCES
Chemistry
Abstract
Nukleozidi su organski spojevi u kojima je purinska ili pirimidinska heterociklička baza povezana s ugljikohidratom ribozom ili deoksiribozom. Oni kao takvi izgrađuju biološki važe makromolekule-nukleinske kiseline. Veza između njih je N-glikozidna veza koja može postojati u anti ili sin konformaciji. Nukleozidi se mogu razlikovati prema vrsti ugljikohidrata i heterocikličke baze. Za potrebe sinteze nukleozida potrebno je adekvatno zaštititi ključne podstrukture (ugljikohidrate i baze). Najčešće zaštitne skupine baza su acilna i benzilna, a ugljikohidrata sililna, eterska, esterska i acetalna. Pažljivim odabirom i kombinacijama zaštitnih skupina ugljikohidrata i baza mogu se dobiti bolja iskorištenja. Tri metode koje se najčešće koriste prilikom sinteze nukleozida su Koenigs-Knorrova metoda, Fischer-Helferich te Hilbert-Johnsonova metoda. Svaka od ovih metoda sinteze N-glikozidne veze ima svoje prednosti i nedostatke. Dobrom kombinacijom reagenasa i uvjeta, mogude je kontrolirati stereoselektivnost i regioselektivnost reakcija. Naime, kako bi nastao termodinamički povoljniji produkt važano je odabrati najpogodniji glikozil-donor i glikozil-akceptor, otapalo i Lewisovu kiselinu te kontrolirati temperaturu. Nukleozidi nalaze svoju primjenu u agrokemiji, biotehnologiji, a najviše u medicini kao antitumorski i antiviralni lijekovi. Nukleozidni analog s modificiranom ugljikohidratnom komponentom, oksetanocin često je korišten antiviralni reagens te je u ovome radu prikazana njegova sinteza.
Keywords
Languagecroatian
URN:NBNurn:nbn:hr:217:707228
Study programmeTitle: Undergraduate university studies in chemistry
Study programme type: university
Study level: undergraduate
Academic / professional title: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) kemije (sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) kemije)
Type of resourceText
File originBorn digital
Access conditionsOpen access
Terms of useLicence In copyright icon
Created on2017-02-01 08:30:53