Ovaj diplomski rad sastoji se od dvije cjeline: istraživačkog i metodičkog dijela. U istraživačkom dijelu proučavani su uvjeti u kojima dolazi do kompleksiranja DNA s poli(dialildimetilamonijevim kloridom), PDADMAC. Korištene metode su elektroforeza za određivanje pokretljivosti, a time i ζ-potencijala nastalih kompleksa te kvazielastično raspršenje svjetlosti za određivanje veličine kompleksa. Ispitan je i potvrđen utjecaj vrste soli na pokretljivost, ζ-potencijal i veličinu nastalih kompleksa, a pokazano je i da smjer titracije utječe na stvaranje kompleksa. U metodičkom dijelu rada pod naslovom “Motivacija u nastavi kemije – studija slučaja” opisana je studija slučaja kao nastavni postupak učenja kroz rješavanje problema koji pozitivno utječe na motivaciju učenika. Predložena je studija slučaja kao nastavni dvosat u kojem su ciljana obrazovna postignuća za uzrast učenika trećeg razreda gimnazije povezana s opažanjima iz pokusa.

This Diploma thesis consists of two parts: the research part and the methodological part. The research part presents the study of conditions at which DNA forms complexes with poly(diallyldimethylammonium chloride), PDADMAC. The following methods were used: electrophoresis for mobility (including ζ-potential) determination and quasi-elastic light scattering for size determination. The effect of cation type on electrophoretic mobility and ζ-potential of PDADMAC-DNA system and size of formed complexes was investigated and confirmed. It was also shown that the direction of titration influences the complexation of polycations with DNA. In the methodological part of the Thesis entitled „The motivation in chemistry teaching - a case study” a case study method as a tool for teaching chemistry with positive results on student’s motivation is described. The case study is suggested as a two hour lesson in which targeted educational achievements of the third year high school students are related to observations from the experiment.