Uloga joda u biosustavima

undergraduate thesis

• Author: Marko Arežina
• Mentor: Ivica Đilović (mentor)
• Granter: University of Zagreb; Faculty of Science; (Department of Chemistry); Zagreb
• Defense date and country: 2020-09-30, Croatia
• Scientific / art field, discipline and subdiscipline: NATURAL SCIENCES; Chemistry

Abstract

Jod je esencijalni kemijski element čija je glavna uloga proizvodnja hormona štitnjače. Procjenjuje se da više od dvije milijarde ljudi ima nedovoljan unos joda u organizmu te su izloženi riziku od pojave poremećaja u metabolizmu i radu štitne žlijezde. Iako je jod neophodan za sintezu hormona štitnjače, bez adekvatne količine selenija u organizmu inhibira se aktivnost selenij-ovisnih enzima (jodtironin dejodinaza) što u konačnici inhibira i samu pretvorbu hormona tiroksina (T4) u trijodtironin (T3). Detaljan opis biosinteze tiroidnih hormona i uloge joda u prevenciji nastanka raznih oboljenja štitnjače bit će detaljno prikazani u ovom radu.
Glavna biološka primjena joda proizlazi iz njegovog nevjerovatnog antiseptičkog i dezinfekcijskog svojstva zbog čega je djelotvoran protiv različitih vrsta bakterija, gljivica i virusa. Postoji nekoliko različitih pripravaka na bazi joda, a svaki od njih pokazuje različito antibakterijsko djelovanje. Detaljno će biti objašnjena važnost i primjena povidon joda koji se zbog svoje stabilnosti pokazao djelotvornijim kod lokalne primjene, manje toksičnosti te zbog toga što manje iritira kožu. S obzirom da bakterije ne mogu razviti rezistenciju na ovaj oblik joda, moguće ga je koristiti umjesto konvencionalnih lokalnih antibiotika.
U zadnjem dijelu bit će prikazana važnost jodiranih kontrastnih sredstava kao neizostavan dio dijagnostičkih pretraga koji se koriste u medicini kao i problematika koja prati njihovu sve češću uporabu. S obzirom da se tijekom navedenih pretraga koriste visoke doze jodiranih kontrastnih sredstava, bit će objašnjen Wolff-Chaikoffov efekt koji se javlja kao posljedica prekomjernog unosa joda u organizmu.
Cilj ovog rada je prikazati važnu ulogu joda u organizmu te upoznati se s osnovama kemije joda, njegovog industrijskog dobivanja kao i analitičkih metoda kojima se može dokazati u raznim biološkim uzorcima. S obzirom da medicinska struka upozorava da veće količine joda od preporučenih 150 μg mogu biti štetne za ljudski organizam, postoje kliničke studije koje dokazuju upravo suprotno, stoga se postavlja pitanje u kojoj količini nam je jod uistinu potreban.

• Keywords: jod; štitna žlijezda
• Language: croatian
• URN:NBN: urn:nbn:hr:217:245754
• Study programme: Title: Undergraduate university studies in chemistry; Study programme type: university; Study level: undergraduate; Academic / professional title: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) kemije (sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) kemije)
• Type of resource: Text
• File origin: Born digital
• Access conditions: Open access
• Created on: 2020-11-25 12:11:45