Pages
-
-
Algebra kvaterniona i primjene
-
Brigita Barbarić U ovom radu izložena su osnovna svojstva algebre kvaterniona i dvije njene primjene. Prva primjena je dokaz Lagrangeova teorema o četirima kvadratima, prema kojemu se svaki prirodan broj može prikazati kao suma kvadrata četiriju cijelih brojeva. Druga primjena je prikaz rotacija u \(\mathbb{R}^3\) pomoću kvaterniona.
-
-
Algebra u nastavi matematike
-
Ana Blazinarić Algebra i funkcije jedna je od pet matematičkih domena koje se spominju u hrvatskom kurikulumu. Neophodno je da učenici izgrade temelje dovoljno rano u obrazovanju kako bi im kasnije bilo lakše razumjeti algebru. Što je to algebra i algebarsko mišljenje? Koji nam sve alati pomažu u razvoju algebarskog mišljenja kod učenika? Kako prijeći s induktivnog načina razmišljanja za konkretne primjere do apstraktnog? Ovo su samo neka od pitanja na koja ćemo se osvrnuti u ovom radu....
-
-
Algebre L_∞ u teoriji polja
-
Jelena Anić Algebra L_∞ je poopćenje pojma Liejeve algebre. Najprije uvodimo L_∞ formalizam, koji zatim primjenjujemo na standardnu baždarnu Yang-Millsovu i Chern- Simonsovu teoriju. Upotrebom viših zagrada potvrđujemo da su svi poopćeni Jacobijevi identiteti zadovoljeni. Algebra L_∞ daje sistematičnu metodu za nalaženje deformacija neke postojeće teorije, što pokazujemo na primjeru Chern-Simonsove teorije koju vežemo sa BF teorijom, odnosno uvodimo skalarnu 0-formu i 2-formu. Nakon...
-
-
Algni vijenci kao biološki indikatori srednje razine mora
-
Karolina Pipinić Lithophyllum byssoides (Lamarck, 1900) koraligena je mediolitoralna alga, koja se
javlja u pojasu plime i oseke Sredozemnog mora i SI Atlantika. U povoljnim uvjetima alga
gradi vijence malo iznad srednje razine mora, a s obzirom na izrazito uski vertikalni raspon,
takvi su vijenci vjerni pokazatelji, bioindikatori, promjene srednje razine mora. Algni vijenci
najizraženiji su na sjenovitim i strmim, sjevernim obalama pod utjecajem valova i vjetrova.
Najveći rast alge zabilježen je...
-
-
Algoritam K-sredina i modifikacije
-
Tea Bratić U ovom radu su razvijane modifikacije algoritma \(k\)-sredina, za koje smo pokazali da uspijevaju odrediti optimalnu particiju skupa podataka i onda kad algoritma \(k\)-sredina ne uspijeva. Nadalje, dokazano je da suma kvadrata udaljenosti između svih parova točaka jednaka umnošku broju točaka i sumi kvadrata udaljenosti od točke do težišta. Na kraju, smo testirali modifikacije algoritma \(k\)-sredina i usporedili rezultate s algoritmom \(k\)-sredina.
-
-
Algoritam Timsort
-
Mislav Beg Timsort je jedan od najkorištenijih algoritama danas te ga razni programski jezici koriste kao standardni algoritam za sortiranje. U uvodnom dijelu dajemo kratki opis problema sortiranja i uvodimo određene pojmove vezane za sortiranje koji nam koriste da bismo lakše raspravljali o svojstvima Timsorta. Zatim dokazujemo donju granicu za složenost uspoređujućih algoritama i prikazujemo povijest algoritama za sortiranje, te neke od njih detaljnije opisujemo. Glavni dio rada se sastoji od...
-
-
Algoritamske i implementacijske optimizacije pristupa za traženje redeskripcija CLUS-RM
-
Ivan Jukić U ovom radu opisuje se nekoliko optimizacija algoritma CLUS-RM čija je zadaća pronalazak redeskripcija koristeći višeciljna prediktivna stabla klasteriranja. Prvi dio rada opisuje pretraživanje redeskripcija kao tehniku dubinske analize podataka te navodi definicije i izraze vezane uz područje. Drugi dio rada opisuje algoritam CLUS-RM koji koristi višeciljna prediktivna stabla klasteriranja te opisuje i sam algoritam stvaranja prediktivnih stabala. Treći dio rada prikazuje...
-
-
Algoritamsko rješavanje problema u nastavi informatike u srednjoj školi korištenjem projektne nastave
-
Jelena Štimac Rad opisuje razvoj programskog jezika Python i prednosti korištenja tog programskog jezika. U radu je opisan pojam projekta, faze koje bi trebao sadržavati svaki projekt u nastavi, te prednosti korištenja projektne nastave informatike. U radu je prikazan primjer projektne nastave informatike u drugom razredu srednje škole korištenjem programskog jezika Python. Izrađeni projekti se povezuju s ishodima iz nastavnog plana i programa iz informatike za prvi i drugi razred srednje škole....
-
-
Algoritmi ``Podijeli pa vladaj''
-
Petra Penzer Ovaj diplomski rad opisuje metodu "podijeli pa vladaj" koja se koristi za oblikovanje algoritama. Rad je podijeljen u tri poglavlja. Prvo poglavlje detaljnije opisuje spomenutu metodu, a navedeni su i koraci algoritama oblikovani ovom metodom. Također, u ovom poglavlju opisane su rekurzivne relacije, koje koristimo prilikom analize vremenske složenosti algoritama opisanih u drugom poglavlju. Drugo poglavlje opisuje algoritam binarnog pretraživanja, mergesort algoritam, quick-sort...
-
-
Algoritmi elementarne teorije brojeva i neke njihove primjene
-
Petra Međimurec Algoritam je metoda za rješavanje nekog problema. U ovom radu su opisani algoritmi teorije brojeva. Opisuju se Euklidov algoritam, algoritam temeljen na Kineskom teoremu o ostatcima, algoritmi za modularne operacije i algoritam za razvoj broja u verižni razlomak. Navedeni algoritmi koriste se za ispitivanje prostih brojeva, rješavanje nekih diofantskih jednadžbi i za RSA kriptosustav s javnim ključem. Svi prezentirani algoritmi zapisani su u programskom jeziku Python 3.6.
-
-
Algoritmi generiranja slučajnih permutacija
-
Tihana Kovče Permutacija je uređeni niz svih elemenata danog skupa. Slučajne permutacije nalaze široku primjenu u brojnim granama matematike i računalnih znanosti, npr. u kombinatorici i umjetnoj inteligenciji, ali i u svakodnevnom životu; npr. za miješanje špilova karata i popisa pjesama. Cilj ovog diplomskog rada bio je navesti i analizirati algoritme generiranja slučajnih permutacija, tzv. shuffling algoritme. Prvi se dio rada fokusirao na definiranje algoritama generiranja slučajnih...
-
-
Algoritmi na polinomima
-
Ivana Zlodi U ovom radu dokazali smo algoritam za dijeljenje polinoma u više varijabli s obzirom na fiksni monomijalni uređaj. Algoritam smo dobili proširenjem algoritma dijeljenja polinoma u jednoj varijabli. Vidjeli smo da ostatak nije jedinstveno okarakteriziran kao u slučaju jedne varijable. Uvođenjem Groebnerovih baza pokazali smo da algoritam postiže puni potencijal kada je u paru s Groebnerovim bazama. Zatim, smo vidjeli da svaki nenul ideal u prstenu polinoma ima Groebnerovu bazu, te smo...
Pages