| Abstract | Tuča i munje, jedan su od produkata olujnog vremena koji su povezani sa značajnim ekonomskim gubitcima u prometu, energetici, poljoprivredi, građevini i još nekim drugim granama gospodarstva. Iako relativno česte pojave na našem području, još uvijek predstavljaju izuzetno izazovan fenomen za simulaciju meteorološkim modelima i prognozu. Ovo proizlazi iz činjenice da procesi odgovorni za formaciju tuče i munja unutar olujnog oblaka još uvijek nisu u potpunosti poznati. Kako je tuča izuzetno lokalna pojava, jedan od najvećih izazova prilikom analize karakteristika tuče jest nedostatak izravnih mjerenja tuče na tlu.
Tijekom godina razvijeni su dijagnostički alati za simulaciju opažene tuče i munja – HAILCAST i indeks potencijalnog razvoja munja (engl. Lightning potential index, LPI). U ovom radu korištene su HAILCAST i LPI dijagnostike združene s modelom WRF (engl. Weather and Research Forecast) fine razlučivosti. Svrha je istraživanje sposobnosti modela WRF da reproducira atmosferske uvjete prisutne prilikom pojave tuče i munja u Hrvatskoj, ali i široj Alpsko-jadranskoj regiji te sposobnosti dijagnostičkih alata da reproduciraju opažene karakteristike tuče i munja. Provedena je detaljna analiza osjetljivosti rezultata modela WRF na odabir shema parametrizacije mikrofizike i atmosferskog graničnog sloja. Ispitana je robusnost rezultata modela WRF usporedbom s rezultatima mezoskalnog modela COSMO (engl. Consortium for Small Scale Modelling) (korištenog u nekoliko zemalja srednje Europe) prilikom simulacije slučaja tuče iznad Alpsko-jadranske domene. Konačno, koristeći model WRF ispitani su uvjeti prilikom nastanka (rano)jutarnje tuče na području Istre.
Rezultati pokazuju da današnji mezoskalni modeli mogu vjerodostojno reproducirati atmosferske uvjete prisutne prilikom pojave tuče u Hrvatskoj, ali i u široj Alpsko-jadranskoj regiji. Štoviše, dijagnostički alati za simulaciju tuče i munja pokazuju obećavajuće rezultate u simulaciji opaženih karakteristika tuče i munja iznad Hrvatske, ali i šire Alpsko-jadranske regije. Odabrani dijagnostički alati uspješni su u simulaciji prostornih značajki i intenziteta opažene aktivnosti munja. Slično, utvrđena je dobra uspješnost u simulaciji prostornih obilježja tuče izmjerenih radarskim produktima iz Švicarske te mreže tučomjera iz Hrvatske. Varijabilnost rezultata u odabiru mezoskalnog modela i postavkama pojedinog modela ukazuje na korist korištenja multimodelskog i/ili multifizičkog ansambla pri simulaciji i prognozi ovih događaja. Za kraj, utvrđeno je da se ranojutarnja tuča iznad Istre većinom javlja u ciklonalnim vremenskim tipovima. Osim sinoptičkih uvjeta, za nastanak konvekcije i tuče, bitnu ulogu predstavljaju i mezoskalni, ali i lokalni uvjeti. Trenutni modeli pokazuju dobru uspješnost u simulaciji odabranih događaja.
Dobiveni rezultati su obećavajući te ukazuju da bi analizirani dijagnostički alati mogli biti vrijedan doprinos operativnoj numeričkoj prognozi tuče, ali i klimatskoj ocjeni pojave tuče i munja u sadašnjoj i budućoj klimi. Ovo izravno doprinosi poboljšanju prognoza tuče i munja za javnost, ali i specifične korisnike (npr. energetski sektor, promet, poljoprivreda...). S druge strane, dobiveni rezultati otvaraju mogućnost za analizu učestalosti i obilježja tuče u budućoj klimi što izravno doprinosi stvaranju budućih prijedloga prilagodbe klimatskim promjenama. |
