Proteinske kinaze kao mete lijekova

undergraduate thesis

• Author: Lea Barbarić
• Mentor: Aleksandra Maršavelski (mentor)
• Granter: University of Zagreb; Faculty of Science; (Department of Chemistry); Zagreb
• Defense date and country: 2019-09-20, Croatia
• Scientific / art field, discipline and subdiscipline: NATURAL SCIENCES; Chemistry

Abstract

Za uspješnu regulaciju metabolički procesa bitna je sinergija velikoj broja različitih enzima i
odgovarajućih kofaktora. Među njima se nalaze i proteinske kinaze kao neizostavni dio
metabolizma i njegove regulacije. Proteinske kinaze su enzimi koji kataliziraju reakciju
prijenosa terminalne (gama, g) fosforilne skupine s molekule ATP-a na odgovarajuće proteine,
tj. na njihove serinske, treoninske, tirozinske ili čak histidinske bočne ogranke. U 100 godina
istraživanja, nađeno je da je... More fosforilacija vrlo česta posttranslacijaska modifikacija s 500 000
potencijalnih mjesta fosforilacije u ljudskom proteomu i 25 000 mogućih fosforilacija za 7 000
ljuskih proteina.
Postoji jako veliki broj proteinski kinaza od kojih neke nisu još ni karakterizirane. Zbog
neupitne važnosti njihove uloge u fiziologiji, proteinske kinaze imaju i jako važnu ulogu u
razvoju bolesti. Fosforilacija proteina je mehanizam regulacije koji je izuzetno važan u većini
staničnih procesa kao što su sinteza proteina, stanična dioba, prijenos (transdukcija) signala,
rast stanica, razvoj i starenje jer se mnogo enzima i receptora aktivira i deaktivira
fosforilacijom/defosforilacijom djelovanjem specifičnih kinaza i fosfataza.2
Proteinske kinaze podvrgavaju se pravovremenom uništavanju ili inaktivaciji nakon što su
izvršili svoju funkciju. To omogućava stanici da pravilno obavlja svoje funkcije i da prolazi
kroz ciklus.3
Ljudski kinom, skup proteinskih kinaza koje su kodirane u ljudskom genomu, se sastoji od 518
gena i 106 pseudogena za protein kinaze, od koji se za 218 pretpostavlja da bi mogli biti
povezani s ljudskim bolestima. Promjena u regulaciji različitih protein kinaza pronađena je kod
kronične mijeloične leukemije, stromalnih tumora gastrointestinalnog sustava, raznih drugih
sarkoma i karcinoma, kao i kod nemalignih poremećaja. Da bi se olakšao pronalazak
učinkovitijih lijekova te da bi se poboljšala djelotvornost kliničkih studija i samog liječenja,
potrebno je pomno istražiti različite načine inhibicije proteinskih kinaza i sam dizajn tih
inhibitora kao potencijalnih lijekova. Na primjer, protein p53 je fosfoprotein koji se aktivira
fosforilacijom i igra veliku ulogu u razvoju stanice i mehanizmima popravka DNA. Njegova
funkcija je aktivirati proteine koji sudjeluju u popravku oštećene DNA, te zaustaviti rast stanice
zadržavanjem staničnog ciklusa u fazi G1 kada dođe do prepoznavanja oštećenja DNA da bi
se šteta mogla popravit i da bi stanični ciklus mogao nastaviti svojim tokom. U nekim
slučajevima, kada je šteta na DNA nepopravljiva, njegova aktivacija može dovest do
programirane smrti stanice (apoptoze). Neravnoteža u mehanizmu fosforilacije/defosforilacije
p53 proteina može dovesti do kronične inaktivacije samog proteina, što zauzvrat može
transformirati stanicu u stanicu raka. Less

• Keywords: proteinske kinaze; lijekovi; fosforilacija
• Language: croatian
• URN:NBN: urn:nbn:hr:217:898182
• Study programme: Title: Undergraduate university studies in chemistry; Study programme type: university; Study level: undergraduate; Academic / professional title: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) kemije (sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) kemije)
• Type of resource: Text
• File origin: Born digital
• Access conditions: Open access
• Created on: 2019-10-10 16:05:58