| Abstract | U prvom poglavlju analizirala se defnicija projektne nastave te elementi koji ju čine. Tako projektom smatramo svaki zaokružen i cjelovit, pojedinačan ili su radnički rad koji se pažljivo planira u svrhu ostvarivanja određenog cilja. Prema tome, svaki dobar projekt ima cilj koji je potrebno ostvariti u određenom vremenu te krajnji rezultat, odnosno proizvod, ima svoju svrhu. Projektima se želi motivirati učenika na razmišljanje o problemima iz okoline te pronalaženju načina za njihovo rješavanje. Motivaciju ostvarujemo postavljanjem projekta tako da on neizravno govori o problemu i cilju bi se ostvario. Učenici bi do problema, pa onda i proizvoda, došli kroz niz pitanja koji bi si postavljali kako bi uopće shvatili srž teme. Na temelju tih pitanja provode istraživanje. Nakon istraživanja, uspoređuju na koliko pitanja su odgovorili i jesu li uspjeli pronaći poruku teme, te taj projekt predstavljaju drugima. Učenici prate izlaganja drugih učenika u razredu te uspoređuju svoj rad s njihovim kako bi mogli unaprijediti svoju izradu. Tijekom procesa izrade, učenici vode dnevnik projekta u koji zapisuju svoj napredak u radu, probleme s kojima su se susreli i kako su te probleme riješili. Dnevnik je koristan i učenicima, kako bi znali organizirati vrijeme, ali i nastavniku koji prati trud i uloženo vrijeme učenika. Međutim, trud i uloženo vrijeme nisu jedine stavke koje će utjecati na ocjenu rada. Obzirom da je izrada projekta vrlo slo žen proces koji ne bi trebao biti strogo vođen, već prepušten kreativnosti učenika, treba pripaziti da ocjenjivanje bude objektivno, a ne subjektivno. Postoje osnovne smjernice koje možemo pratiti prilikom ocjene rada, a tiću se grafičkih elemenata, pravopisa i gramatike i slično. Upravo zbog te složenosti i potrebnih znanja kako bi se projekt mogao na jasan i razumljiv način predstaviti drugima, projekti se u važećem kurikulumu nalaze u osmom razredu. U drugom poglavlju analizirani su odobreni udžbenici koji sadrže prijedloge projekata. Može se uočiti da ti prijedlozi opisuju koja je bit projekta i što se od učenika traži da napravi, uz detaljne upute kako bi se to trebalo napraviti (primjerice, font i veličina slova je strogo određena). Kako je u kurikulumu projekt (u pravom smislu riječi) zamišljen tek u osmom razredu, na taj način postavljeni zaadaci projekta imaju smisla jer se nastoje postići odredeni ishodi. Medutim, nema razlike u količini teksta i detaljnosti uputa od petog do osmog razreda škole. U udžbenicima se također mogu naći zadaci koji bi se mogli odraditi kao projekt. Ti zadaci su kratki i služe za usustavljivanje gradiva, međutim zbog svoje kratkoće i jednostavnosti, bolji su izbor za projekt ako ga želimo ostvariti po stavkama koje su napisane u prvom poglavlju. Zaključci o ova dva poglavlja su sljedeći: projekti su vrlo korisni u nastavi i mogu pospješiti učenikovu samostalnost i odgovornost u radu. Pritom, učenici se uče kritički razmišljati i " pozitivno" uspoređivati s drugima. Pod pozitivnim uspoređivanjem misli se na ono koje ne donosi negativne osjećaje i osjećaje manje vrijednosti, već uspoređivanje koje će učeniku proširiti vidike i ukazati na drugačije načine razmišljanja. Također, projekti potiću socijalnu interakciju, raspoređivanje posla i omogućuju učeniku pronalazak njegovih jačih strana. Međutim, postoje loše strane zbog kojih projekti ne nailaze na oduševljenje učenika i nastavnika u našim školama. Jedan od razloga za to je upravo stroga određenost kako se nešto mora napraviti, te se projekti ne razlikuju od izrade PowerPoint prezentacije na neku temu. To je dijelom i zbog toga što nastavnici nisu educirani za nove programe koji su dostupni na internetu ili nisu educirani za njihov veći dio te se iz tog razloga ne osjećaju kompetentnima. U tom smislu, popratni tekst projekta koji bi trebao potaknuti znatiželju učenika pretvoren je u zadatak koji treba izvršiti. Najveća prepreka slobododnom stvaralaštvu koji bi donio projekt je njegovo ocjenjivanje, odnosno u umjetničkom radu potrebno je pronaći one objektivne elemente koje nastavnik može ocjeniti. Također, vrijeme koje bi trebalo biti utrošeno na projekt ponekad je veliko. Zbog propisanog plana i programa ponekad to vrijeme neće biti moguće utrošiti na jedan konkretniji i veći projekt. Neke od navedenih loših strana ne mogu se riješiti na jednostavan način. Međutim, može se utjecati na predstavljanje samog projekta i određivanje programa koji se mogu koristiti u izradi. Sukladno s tim, posljednje poglavlje u kojem su dani dodatni primjeri projekata, nastoje riješiti te dvije poteškoće. Među dodatnim pri mjerima projekata nalaze se i primjeri za učenike s teškoćama i napredne učenike. Projekti za učenike s teškoćama navedeni su ugrubo, jer se tema svakog projekta prilagođava učeniku i njegovoj teškoći. Pritom se tog učenika ne želi izdvojiti iz skupine i razreda, već omogućiti njegovu integraciju obzirom na mogućnosti. Slično, naprednim učenicima treba veća stimulacija kako bi sudjelovali u nastavi. Stoga je dobar izbor uključiti ih na natjecanja u kojima će pokazati svoje znanje i odmjeriti ga sa drugima, a pritom i naučiti nešto više o programiranju i robotici. |
| Abstract (english) | The first chapter analyzed the deffnition of project teaching and the elements that make it up. Thus, we consider a project as any whole and complete, individual or collaborative work that is carefully planned in order to achieve a certain goal. Therefore, every good project has a goal that needs to be achieved in a certain time and the end result, the product, has its purpose. The projects aim is to motivate students to think about problems from the environment and find ways to solve them. The motivation is achieved by setting up a project so that it speaks indirectly about the problem and the goal that would be achieved. Students would come to the problem, and then the product, through a series of questions that they would ask themselves in order to understand the core of the topic at all. Based on these questions, they conduct research. After the research, they compare how many questions they answered and whether they managed to find the message of the topic, and they present this project to others. Students follow the presentations of other students in the class and compare their work with theirs so that they can improve their workmanship. During the drafting process, students keep a project diary in which they record their progress, the problems they encountered and how they solved those problems. The diary is useful for students, so that they know how to organize time, but also for the teacher who monitors the effort and time of students. However, effort and time invested are not the only things that will affect performance appraisal. Given that project development is a very complex process that should not be strictly guided, but left to the creativity of students, care should be taken that the assessment is objective and not subjective. There are basic guidelines that can be followed when evaluating a work, and they concern graphic elements, spelling and grammar, and so on. Precisely because of this complexity and the necessary knowledge to be able to present the project in a clear and understandable way to others, the projects are in the eighth grade in the current curriculum. |
