Ličko bojište u Domovinskom ratu - značajke i uloga geografskih faktora

diplomski rad

• Naslov (engleski): Lika batlleground in Croatian war for Independence - the role and the significance of geographical factors
• Autor: Luka Modrić
• Mentor: Stjepan Šterc (mentor)
• Član povjerenstva: Stjepan Šterc (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Ružica Vuk (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Dubravka Spevec (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Prirodoslovno-matematički fakultet; (GEOG - Geografski odsjek); Zagreb
• Datum i država obrane: 2017-02-23, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: INTERDISCIPLINARNA PODRUČJA ZNANOSTI; Geografija

Sažetak

Ovaj rad propituje ulogu i značaj geografskih faktora u planiranju i provedbi vojnih operacija HV, te JNA i SVK na ličkom bojištu. Geografski faktori podijeljeni su u prirodno i društveno-geografske faktore. Objašnjava se proces doseljavanja pravoslavnog vlaškog stanovništva te njihovo postupno posrbljivanje, koje se koristilo kao argument za postojanje srpskih zemalja na prostoru današnje Hrvatske. Taj argument koristili su srbijanski intelektualci i Srpska pravoslavna Crkva. Opisuje se promjena u teritorijalnoj organizaciji obiju strana. Na ličkom bojištu uloga i značaj geografskih faktora bit će propitani kroz tri egzemplara: početna agresija koja je trajala do odlaska JNA iz Hrvatske, operacija Džep 93 te VRO Oluja. U završnom dijelu opisane su bihaćke krize te promijenjen etnički sastav Like u odnosu na 1991. godinu.

Sažetak (engleski)

This thesis examines the role and significance of geographical factors in planning and carrying out the military operations by the Croatian Army (HV), the Yugoslav People`s Army (JNA) and the Army of the Republic of Serbian Krajina (SVK) on Lika the battleground. The geographical factors are divided into physical geographical and social geographical factors. The thesis will explain the process of immigration of orthodox Vlachs and their systematical serbization, which was used as an argument for „Serbian lands“ on the territory of contemporary Croatia. This argument was used by both Serbian intellectuals and the Serbian Orthodox Church. The changes in territorial organization of both sides will be described. The significance of geographical factors on Lika battleground will be examined through three exemplaries: the outbreak of aggresion until the departure of JNA from Croatia, operation Džep 93 (Pocket 93) and operation Oluja (Storm). The final part of this thesis reviews the Bihać crisis and the alternated ethnical structure of Lika in comparison to 1991.

• Ključne riječi: Lika; Ličko-senjska županija; Domovinski rat; HV; JNA; SVK
• Ključne riječi (engleski): Lika; Lika–Senj County; Croatian war for independence; Croatian Army; Yugoslav People`s Army; Army of the Republic of Serb Krajina
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:217:758555
• Studijski program: Naziv: Geografija i povijest; smjerovi: nastavnički; Smjer: nastavnički; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra edukacije geografije i povijesti (mag. educ. geogr. et hist.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Zatvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2018-03-09 09:54:24