Obraštajne zajednice na mahovinama i makrofitima u potoku Jankovac (Papuk)

diplomski rad

• Naslov (engleski): Epiphytich communuties on mosses and macrophytes in stream jankovac (Papuk)
• Autor: Dagmar Štafa
• Mentor: Maria Špoljar (mentor)
• Mentor: Ana Ostojić (pomoć pri izradi, neposredni voditelj)
• Član povjerenstva: Zlatko Liber (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Zdravko Dolenec (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Prirodoslovno-matematički fakultet; (Biološki odsjek); Zagreb
• Datum i država obrane: 2011, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: PRIRODNE ZNANOSTI; Biologija

Sažetak

Istraživanja epifitona na mahovinama i makrofitima provedena su od svibnja do listopada 2008. godine u potoku Jankovac (Park prirode Papuk). Osnovne hipoteze ovog rada bile su da struktura stabljike makrofita utječe na sastav obraštaja u lentičkom području te da brzina strujanja vode i prekrivenost dna mahovinama utječe na sastav obraštaja u lotičkom području. Ciljevi ovog rada bili su utvrditi: 1. sezonske i prostorne promjene fizičko-kemijskih čimbenika vode; 2. kvalitativni i kvantitativni sastav obraštajne zajednice na mahovinama u lotičkom području; 3. kvalitativni i kvantitativni sastav obraštajne zajednice na makrofitima u lentičkom području; 4. utjecaj abiotičkih i biotičkih čimbenika na kvalitativni i kvantitativni sastav epifitona. Od analiziranih fizičko-kemijskih čimbenika statistički značajne (p < 0,05) prostorne promjene pokazivali su temperatura vode, konduktivitet, pH, koncentracija slobodnog ugljičnog dioksida, alkalinitet, koncentracija nitrata i brzina strujanja vode dok su sezonske promjene zabilježene za temperaturu vodu, alkalinitet, kemijsku potrošnju kisika, koncentraciju nitrata i brzinu strujanja vode. U epifitonu mahovina raznolikošću su prevladavali trepetljikaši (40 svojti, 44%) dok su brojnošću dominirali kolnjaci (160.800 ± 513.400 jed/g ST, 83%). Između mikrostaništa s gustim slojem mahovina te mikrostaništa s raštrkanim busenima mahovina razlike spomenutih fizičko-kemijskih čimbenika i izvora raspoložive hrane dovele su do značajnih razlika u abundanciji (JI 12.800 ± 7.700 jed/g ST, JS 380.465 ± 75.000 jed/g ST) i bioraznolikosti epifitona (JI 39 svojti, JS 76 svojti). Trepetljikaši s 30 svojti (46%) i kolnjaci s 28 svojti (43%) dominirali su raznolikošću zajednica epifitona makrofita. Najveću brojnost u epifitonu makrofita ostvarili su trepetljikaši s 5.500 ± 11.400 jed/g ST (94%). Između makrofita najmanja raznolikost i brojnost (27 svojti, 1.100 ± 500 jed/g ST) zabilježena je na emerznoj vrsti Typha latifolia L. (rogoz) koja ima jednostavno građenu stabljiku dok je najveća raznolikost i brojnost zajednice epifitona (46 svojti, 13.600 ± 23.000 jed/g ST) bila na submerznoj vrsti Hippuris vulgaris L. (obiĉni borak) s razgranjenom stabljikom. Rezultati ovog istraživanja ukazuju da su mahovine u lotičkom području te makrofiti u lentičkom području okarakterizirani većom brojnošću i bioraznolikošću organizama u odnosu na druga staništa u vodama na kopnu.

Sažetak (engleski)

The research of epiphyton on mosses and macrophytes was conducted from May to October of 2008 in Jankovac stream (Nature park Papuk). Main hypothesis of this study were that the structure of macrophyte stands affects composition of epiphytic communities in lentic and that current velocity and moss bottom coverage affects composition of epiphytic communities in lotic. Main goals of this study were to determine: 1. seasonal and spatial changes of physical and chemical factors in water; 2. qualitative and quantitative composition of epiphyitic communities on macrophytes in lentic; 3. qualitative and quantitative composition of epiphyitic communities on mosses in lotic; 4. impact of abiotic and biotic parametres on qualitative and quantitative composition of epiphyitic communities. Analysis of physical and chemical parameters showed statistically significant (p < 0,05) spatial changes of water temperature, conductivity, pH, free CO2 concentration, alkalinity, nitrate concentration and flow velocity. In epiphytic communities on mosses ciliates had greater diversity (40 species, 44%) while rotifers were more abundant (160.800 ± 513.400 ind/g DW, 83%). Between microhabitas with dense and scatteerd moss clusters differences of physical and chemical parameters and food sources availability lead to significant differences in epiphytic abundance (JI 12.800 ± 7.700 ind/g DW, JS 380.465 ± 75.000 ind/g DW) and diversity (JI 39 species, JS 76 species). Ciliates with 30 species (46%) and rotifer with 28 species (43%) were dominant in epiphytic diversity on macrophytes. The greatest abundance was achieved by ciliates (5.500 ± 11.400 jed/g ST, 94%). Among macrophytes species lowest diversity was recorded on emergent Typha latifolia L. with simply built stands while greatest diversity and abundance was on submerged species Hippuris vulgaris L.(46 species, 13.600 ± 23.000 ind/g DW) whose stands were most branched out. Results oft his research show that mosses in lotic areas and macrophytes in lentic areas are more divers and abundant when compared with other freshwater habitats.

• Ključne riječi: epifiton; mahovine; submerzni i emerzni makrofiti; trepetljikaši; kolnjaci
• Ključne riječi (engleski): epiphyton; moss; submergent and emergent macrophytes; ciliates; rotifers
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:217:687056
• Studijski program: Naziv: Diplomirani inženjer biologije; smjerovi: Ekologija; Smjer: Ekologija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: dodiplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra biologije (mag. biol.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2018-04-12 08:53:33