Algoritmi u nastavi informatike u gimnazijama

diplomski rad

• Autor: Ivan Milišić
• Mentor: Goranka Nogo (mentor)
• Član povjerenstva: Goranka Nogo (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Boris Širola (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Vedran Krčadinac (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Mladen Vuković (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Prirodoslovno-matematički fakultet; (Matematički odsjek); Zagreb
• Datum i država obrane: 2018-03-01, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: PRIRODNE ZNANOSTI; Matematika

Sažetak

U ovom radu smo opisali koliko se pozornosti pridaje algoritamskom mišljenju u važećim dokumentima, prikazali koji poznati algoritmi se obrađuju u gimnazijama te kritički komentirali trenutno stanje. Kroz prvo poglavlje smo proučili samu bit algoritma. Osvrnuli smo se na definiciju algoritma, a onda i na svojstva koja algoritam mora zadovoljavati. Objasnili smo koje osobine mora imati "dobar" algoritam te načine na koje se algoritam može predstaviti. Bili su prikazani i primjeri algoritma kako u stvarnom svijetu tako i u matematici i informatici. Drugo poglavlje govorilo je o tome u kojem kontekstu se sve algoritamsko mišljenje spominje u Hrvatskom nacionalnom obrazovnom standardu (HNOS-u), Nacionalnom okvirnom kurikulumu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (NOK-u), a onda i u standardu računalne znanosti (CSTA K-12 Computer Science Standard). Usporedili smo navedene dokumente s trenutnim prijedlogom novog kurikuluma u Hrvatskoj i vidjeli da trenutni prijedlog dobro korespondira s aktualnim dokumentima u svijetu. U trećem poglavlju imali smo kratak pregled algoritama koji se spominju u osnovnoj školi kako bi imali bolji uvid predznanja učenika u samom području algoritama i algoritamskog mišljenja prije srednje škole. Četvrto poglavlje nadovezalo se na treće. Ovdje ćemo prošli algoritme koji se obrađuju u srednjim školama, preciznije gimnazijama, kao što i sam naslov rada govori. Naveli smo neke loše ali i dobre strane trenutnog stanja obrade algoritama i korištenja algoritamskog mišljenja u gimnazijama kao važnog dijela odgojno-obrazovnog procesa.

Sažetak (engleski)

This thesis describes the amount of attention given to algorithmic thinking in valid documents, shows which known algorithms are being processed in gymnasium and offers a critical commentary on the current state. The first chapter deals with the very essence of an algorithm and defines the algorithm itself as well as the properties it has to satisfy. It also offers an explanation of what attributes a "good" algorithm should have and how it can be presented. Finally, it offers examples not only of real world algorithms but also of those in mathematics and computing. The second chapter refers to the contexts in which algorithmic thinking is mentioned in the Croatian National Educational Standard (HNOS), in The textbook of the National Framework Curriculum for Pre-school Education and General Compulsory and Secondary Education (NOK), as well as in the Computer Science Standard CSTA K-12. It offers a comparison of the aforementioned documents with the current proposal of the new Croatian curriculum, and brings to the conclusion that the latter corresponds well to the current documents of the sort in the world. The third chapter offers a brief overview of the algorithms mentioned in elementary schools with the aim of providing a better insight into the knowledge of algorithms and the level of algorithmic thinking present before high school. The fourth chapter is an extension of the previous one. It analyses algorithms studied in middle schools, i.e. in gymnasiums, as the title of the thesis itself suggests. It lists some positive and some negative aspects of the current state of processing algorithms and of the use of algorithmic thinking in gymnasiums as a very important part of the educational process.

• Ključne riječi: nastava informatike; algoritamsko mišljenje; algoritam
• Ključne riječi (engleski): teaching computer science; algorithmic thinking; algorithm
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:217:612472
• Studijski program: Naziv: Matematika i informatika; smjerovi: nastavnički; Smjer: nastavnički; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra edukacije matematike i informatike (mag. educ. math. et inf.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2018-09-06 11:45:57