O sistematici bjelonogog raka se neprekidno raspravlja i kao takva uzrokuje probleme u učinkovitoj zaštiti i upravljanju populacijama. Da bi se poboljšalo znanje o ovoj ugroženoj vrsti, upotrebom sveukupnih rezultata analiza mitohondrijske DNA i kodominantnih jezgrinih DNA biljega (mikrosateliti) te morfometrijskih analiza, revidirani su filogenetski položaj jadranskih populacija i filogeografija vrste unutar Jadranskog bazena. Analiza mitohondrijske DNA je rezultirala opisom novih linija. Rasprostranjenost mitohondrijskih linija je pravilna i može se povezati s geološkom poviješću Jadranskog bazena od Mesinske krize saliniteta do pleistocenskih regresija mora. Analiza mikrosatelitnih biljega je otkrila introgresiju i izmješanost jezgrinog genoma između mitohondrijskih linija. Rezultati morfometrijskih analiza ukazuju na postojanje dvije grupe populacija, “grupa slijev rijeke Po” i “grupa istočnojadranska obala i središnja Italija”. Treba naglasiti da se rezultati morfometrijskih analiza podudaraju s genetskom strukturom dobivenom analizom mikrosatelitnih biljega, te ukazuju na postojanje dvije grupe populacija. Dobiveni rezultati su omogućili definiranje Evolucijski značajnih jedinica (eng. ESU) i Jedinica upravljanja (eng. MU). Potvrđeno je da se konzervacija vrste i upravljanje populacijama mora oslanjati na rezultate različitih metoda istraživanja (molekularnih i morfometrijskih).

Systematics of the white-clawed crayfish is continuously debated and as such caused problems for effective conservation and population management. To improve the knowledge on this endangered species, its phylogenetic position and species phylogeography within the Adriatic Basin were revised using results from analyses of mitochondrial DNA (mtDNA), codominant nuclear DNA markers (microsatellites), and morphometrics. Analyses on mtDNA resulted with description of new lineages. Distribution of mtDNA lineages is geographically non-random and can be related to geological history of the Adriatic region dated from Messinian salinity crisis until Pleistocene marine regressions. Microsatellites analyses revealed introgression and admixture of nuclear genome between distinct mtDNA lineages. Morphometrical analyses resulted with two population groups, the Po Basin group and the Eastern Adriatic and Central Italy group. It should be emphasized that results of morphometrical analyses are in line with genetic structure obtained from microsatellites analyses, indicating the existence of two population groups. The obtained results enabled definition of Evolutionary Significant Units and Management Units. It was confirmed that the white-clawed crayfish conservation and population management should rely on results of multiple analyses (molecular and morphological).