Kemijske karakteristike mjeseca Io

završni rad

• Autor: Veronika Vilić
• Mentor: Nenad Judaš (mentor)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Prirodoslovno-matematički fakultet; (Kemijski odsjek); Zagreb
• Datum i država obrane: 2024-09-20, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: PRIRODNE ZNANOSTI; Kemija

Sažetak

Io je Jupiteru najbliži mjesec od njegova četiri velika Galilejanska mjeseca, uz Io to su još Europa, Ganimed i Kalisto. Jovijanski sustav pokazuje sličnosti sa Sunčevim sustavom, u Sunčevom sustavu s udaljenošću od Sunca u građi planeta raste udio tvari nižig vrelišta čime njigova gustoća opada. U Jovijanskom sustavu postoji raspon od najverojatnije potpunog odsustva vode na Io do Ganimeda i Kalisto kojima polovinu građe čini voda, što rezultira smanjenjima gustoća satelita s porastom udaljenosti od Jupitera. Također, s porastom udaljenosti od Jupitera raste i geološka starost, a opada stupanj diferencijacije Galilejanskih mjeseca. Nediferencirana Kalisto je u geološkom smislu najstarija i to svjedoče mnogobrojni krateri kojima je prekrivena, a potpuno diferencirana Io geološki vrlo aktivna i bez i jednog kratera. Zbog svojeg jedinstvenog položaja u Jovijanskom sustavu Io ima najveću vulkansku aktivnost u Sunčevom sustavu, a uzrok toga su ogromne plimne sile koje djeluju na nju zbog blizine Jupitera i susjednih velikih galilejanskih mjeseca Europe i Ganimeda. Na Io postoje dvije glavne vrste vulkanizma, visokotemperaturni silikatni vrlo je sličan onome na Zemlji te sumporni koji podsjeća na Zemljine gejzire. Uz vulkanski reljef koji dominira površinom na Io se nalaze i vrlo visoke planine koje nisu vulkanskog podrijetla. Diferenciranu građu sačinjava tekuća jezgra bogata željezom i sumporom, donji kruti silikatni sloj plašta, toplija i barem djelomično rastaljena astenosfera, a postoji i mogućnost subpovršinskog magmatskog globalnog oceana te kruta silikatna kora prekrivena sumpornim spojevima koji joj daju izgled obojenog mozaika iz kojega se može pretpostaviti raspodjela kemijskih vrsta na njoj. Atmosfera je vrlo tanka, nestalna i asimetrična jer se dominantno sastoji od sumporova dioksida koji prilikom eklipse ili noći gotovo potpuno kondenzira u obliku mraza na površini, po danu se gustoća i tlak atmosfere naglo povećavaju zbog sublimacije sumporova dioksida. Atmosfera se konstantno gubi atmosferskim bijegom, ali i stvara s novim vulkanskim erupcijama koji iz unutrašnjosti satelita izbacuju plinove.

• Ključne riječi: Jupiterov satelit Io
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:217:421785
• Studijski program: Naziv: Kemija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: prijediplomski; Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) kemije (univ. bacc. chem.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2024-10-16 12:53:58