Populacijsko-genetička struktura čovječje ribice (Proteus anguinus) u jamskom sustavu Postojna-Planina

diplomski rad

• Naslov (engleski): Population genetic structure of the olm (Proteus anguinus) in Postojna-Planina Cave System
• Autor: Dora Kermek
• Mentor: Valerija Zakšek (mentor)
• Mentor: Tvrtko Dražina (komentor)
• Član povjerenstva: Tvrtko Dražina (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Duje Lisičić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Dubravko Pavoković (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Ivana Buj (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Prirodoslovno-matematički fakultet; (Biološki odsjek); Zagreb
• Datum i država obrane: 2024-09-25, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: PRIRODNE ZNANOSTI; Biologija

Sažetak

Čovječja ribica (Proteus anguinus), prepoznata kao prva opisana špiljska životinja, ujedno se smatra simbolom očuvanja podzemnih ekosustava Dinarskog krša. Sa svojom velikom i relativno lako dostupnom populacijom čovječje ribice, jedan od najvećih jamskih sustava u Sloveniji, jamski sustav Postojna-Planina, predstavlja odličnu priliku za proučavanje karakteristika populacije pomoću populacijske genetike. Korištenjem skupa specifičnih i polimorfnih mikrosatelitnih biljega, zajedno s opsežnom zbirkom briseva kože, proučava je populacijska struktura čovječje ribice. Unutar jamskog sustava populacije Postojnske jame i Planinske jame genetski su odvojene. Određeni su populacijsko-genetički parametri obiju populacija. Metodom ponovnog ulova uhvaćenih jedinki izvršenoj 2015. i 2016. godine dobiven je omjer ponovnog hvatanja od 14.1%. Većina ponovno uhvaćenih jedinki pronađena je na istom dijelu Planinske jame kao i tijekom prvog ulova, indicirajući visoku vjernost istom području kod jedinki proučavanih populacija. Ovaj rad predstavlja prvi pokušaj razjašnjavanja srodstvenih odnosa među čovječjim ribicama. Analiza genotipa pokazala se dostatnim za određivanje braće i sestara te polubraće i polusestara unutar istraživanih dijelova sustava.

Sažetak (engleski)

The olm (Proteus anguinus), recognized as the first described subterranean animal, stands as a symbol for the conservation of Dinaric karst underground ecosystems. One of the biggest cave systems in Slovenia, the Postojna-Planina Cave System, with its large and relatively easily accessible olm population at various sites, provides an excellent opportunity to study population characteristics using population genetics. By utilizing a set of specific and polymorphic microsatellite markers along with the high number of skin swab samples, detailed population structure of olms has been studied. Within the Cave System, the olm populations from Postojna and Planina Cave are genetically separated. Population genetic parameters of both populations were determined. The recapture study from 2015 and 2016 resulted with a recapture ratio of 14.1%. Most of the recaptured individuals were found on the same section of the Planina cave as first captured, indicating very high site fidelity in the studied population. This study is the first insight into the relatedness and parentage of olms. The analyses showed potential for the determination of full and half-sibling relationships based on available genotypes.

• Ključne riječi: biologija podzemlja; konzervacijska genetika; ponovni ulov; analize srodstva
• Ključne riječi (engleski): subterranean biology; conservation genetics; recapture; parentage analysis
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:217:568804
• Studijski program: Naziv: Molekularna biologija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a magistar/magistra molekularne biologije (univ. mag. biol. mol.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2025-02-13 14:37:24