prikaz prve stranice dokumenta Od šume do aspirina
  Preuzmi
PDF 719.6 KB
završni rad
Od šume do aspirina
2018. urn:nbn:hr:217:522952
Hudika, Petra
Sveučilište u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet
Kemijski odsjek

Citirajte ovaj rad

Hudika, P. (2018). Od šume do aspirina (Završni rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:522952

Hudika, Petra. "Od šume do aspirina." Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:522952

Hudika, Petra. "Od šume do aspirina." Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:522952

Hudika, P. (2018). 'Od šume do aspirina', Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, citirano: 13.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:522952

Hudika P. Od šume do aspirina [Završni rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet; 2018 [pristupljeno 13.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:522952

P. Hudika, "Od šume do aspirina", Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb, 2018. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:522952

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:522952
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovOd šume do aspirina
AutorPetra Hudika
MentorInes Primožič (mentor)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet
(Kemijski odsjek)
Zagreb
Datum i država obrane2018-09-21, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		PRIRODNE ZNANOSTI
Kemija
Sažetak
Acetilsalicilna kiselina, poznatija pod tvorničkim imenom Aspirin, smatra se jednim od najvažnijih lijekova dvadesetog stoljeća. Ne postoji u prirodi, već se dobiva sintetskim putem iz salicilne kiseline i anhidrida octene kiseline. Sintetizirana je 1897. godine u Bayerovom laboratoriju kao zamjena za salicilnu kiselinu. Jedan je od najrasprostranjenijih lijekova na svijetu s višestrukim djelovanjem. Nakon pedeset godina otkako je na tržištu, Aspirin je ušao u Guinnessovu knjigu rekorda kao najprodavaniji lijek. Godišnja potrošnja otprilike iznosi 40000 tona. Ishodna supstanca za sintezu acetilsalicilne kiseline je salicilna kiselina koja se može dobiti ili iz salicina koji se nalazi u vrbi (najvećim dijelom u kori), ili sintetskim putem. Acetilsalicilna kiselina spada u skupinu nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAID). Ekstrakti kore vrbe, salicilna kiselina i acetilsalicilna kiselina ljekovite su sirovine te se zbog toga svo troje koristi u farmaciji za izradu ljekoviitih pripravaka. Ekstrakti kore vrbe koriste se najduže u narodnoj medicini, a kao takve i sam Hipokrit ih je preporučivao pri olakšavanju trudničkih bolova. Začetnik industrijske proizvodnje salicilne kiseline je Kolbe. Schmitt je modifikacijom Kolbeove sinteze salicilne kiseline povećao iskorištenje reakcije sinteze salicilne kiseline. Reakcija dobiovanja acetilsalicilne kiseline u ovom radu je laboratorijska.
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:217:522952
Studijski programNaziv: Kemija
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) kemije (univ. bacc. chem.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Datum isteka embarga: 2020-09-21
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2018-11-08 13:58:58