Paginacija
-
-
Vinski turizam Međimurja
-
Darija Krušelj Vinski turizam predstavlja relativno novi oblik turizma na prostoru Međimurske županije koji je zaživio otvaranjem vinskih cesta. Projekt koji je sve pokrenuo naziva se „Međimurska vinska cesta“, kulturno-turistički itinerer dug 30-ak kilometara oformljen 2004. godine na prostoru četiri gornjomeđimurske općine. Vinski turizam temelji se na visokokvalitetnom vinu i specifičnom kulturnom pejzažu vinogorja. Prema ranijim istraživanjima utvrđeno je kako je vinski turizam tek...
-
-
Vinski turizam u Iločkom kraju
-
Maja Martić Vinski turizam je od rastućeg značaja za mnoge vinske regije širom svijeta. Prepoznat je kao jedinstven turistički proizvod koji istovremeno pruža mogućnost malim proizvođačima vina da prošire proizvodnju vina i steknu bolju tržišnu prepoznatljivost svojih proizvoda. Vinski turizam se smatra i kvalitetnim sredstvom regionalnog razvoja. Na području Republike Hrvatske se nalazi 69 vinogorja podijeljenih u 12 vinogradarskih regija. Jedno od tih vinogorja je i srijemsko vinogorje...
-
-
Viralna inhibicija puteva apoptoze
-
Vedrana Mijošek Programirana stanična smrt je orkestrirani biokemijski proces koji ultimativno završava smrću stanice. Apoptoza je najbolje opisani oblik programirane stanične smrti. Očituje se kondenzacijom kromatina, disfunkcijom mitohondrija te aktivacijom staničnih proteaza i nukleaza pa dovodi do razgradnje DNA. Ne uzrokuje upalne promjene, što je razlikuje od nekroze. Ključna je komponenta u normalnom životu mnogostaničnih organizama, sa svojom ulogom u razvoju, imunosti i održavanju...
-
-
Virološki i imunološki parametri u infekciji virusom ljudske imunodeficijencije tipa 1
-
Hrvoje Rimac Ciljevi ovog istraživanja bili su analiza imunosnog statusa i kinetike virusne replikacije u osoba
kojima je zaraza virusom ljudske imunodeficijencije (HIV) otkrivena u Hrvatskoj u razdoblju
od 2014. do 2017.g. te usporedba dobivenih rezultata podacima iz 2020.g. Također su istražene
potencijalne razlike u broju slučajeva kasne prezentacije u skrb i uznapredovale HIV infekcije
u promatranim vremenskim intervalima te su analizirani dodatni parametri stanične imunosti i
njihova...
-
-
Virom čovjeka
-
Manuela Kurtin Virom čovjeka skup je svih virusa, eukariotskih i prokariotskih, prisutnih u i na ljudskom tijelu. Uključuje viruse koji inficiraju ljudske stanice, ali i one koji inficiraju bakterije (bakteriofagi) i druge mikroorganizme koji čine čovjekov mirobiom. Različiti dijelovi tijela sadrže različite viruse. Najbolje je istražen virom crijeva u kojem dominiraju bakteriofagi iz skupina Caudovirales i Microviridae. Virom se formira ubrzo nakon poroda te ga u početku čine samo bakteriofazi,...
-
-
Virulentnost virusa humane imunodeficijencije
-
Dorja Baričević Virusi humane imunodeficijencije, HIV-1 koji je prvi puta izoliran 1983. godine te HIV-2
koji je prvi puta izoliran 1986. godine, članovi su obitelji retrovirusa i predstavljaju dvije
različite epidemije. Sindrom stečene imunodeficijencije (AIDS) predstavlja zadnju fazu zaraze
virusom humane imunodeficijencije (HIV) u kojoj je imunološki sustav teško oštećen.
Transmisija HIV-a ovisi o brojnim faktorima ponašanja i biološkim faktorima te je zato vrlo
kompleksna pojava dok...
-
-
Virus mozaika duhana – nekad i sad
-
Matea Gorišek Virus mozaika duhana (TMV) jedan je od najjednostavnijih i najbolje istraženih virusa uopće. O njegovoj strukturi napisan je velik broj znanstvenih članaka, a mnoga otkrića do kojih se dolazilo od 19. stoljeća, kada je virus otkriven, predstavljala su temelje za razvoj molekularne biologije. Zbog svoje jednostavnosti, neškodljivosti za čovjeka i mogućnosti izolacije u visokim koncentracijama iz zaraženih biljaka, TMV je bio odličan model u istraživanjima strukture proteina i RNA....
-
-
Viruses in tumor pathogenesis
-
Gea Zandona Maligne tumore definira odsutnost dodirne inhibicije, mogućnost metastaziranja u druga tkiva, nekontrolirana dioba i proliferacija stanica. Danas je poznato najmanje 7 virusa čija je infekcija povezana s nastankom tumora: virus hepatitisa B (HBV) i C (HCV), papiloma-virusi, Epstein-Barrov virus (EBV), herpesvirus povezan s Kaposijevim sarkomom (KSHV) i ljudski T stanični limfotropni virus (HTLV), virus humane imunodeficijencije (HIV) te poliomavirus Merkelovih stanica (MCPV). Na...
-
-
Virusi bakterija u morima
-
Maja Maslać Virusi su najbrojnije biološke čestice na Zemlji. No, tek nedavno je otkrivena njihova visoka abundacija u oceanima, procjenjuje se na oko 10 milijuna virusa po mililitru. Ta neočekivana brojka pobudila je zanimanje velikog broja znanstvenika za ulogu tih virusa u ekosustavu Zemlje. Zbog njihove male veličine, tek se usavršavaju metode istraživanja. Dokazano, većina tih virusa napada bakterija, tj. prokariotski su virusi. Osim što utječu na mortalitet bakterija (dnevno liziraju 20-...
-
-
Virusi fitopatogenih gljiva roda Heterobasidion
-
Filip Božić Rod Heterobasidion uključuje neke od najštetnijih patogena u crnogoričnim šumama diljem svijeta te je razvijen niz metoda njihove kontrole. Vrste roda Heterobasidion trenutno su kontrolirane preventivnim kemijskim i biološkim tretmanima panjeva njihovih domaćina, a kao nova potencijalna metoda biološke kontrole već uspostavljenih infekcija javila se mogućnost korištenja mikovirusa. Virusi su sposobni prenositi se između vrsta roda Heterobasidion, koinficirati domaćine i utjecati...
-
-
Virusi i podrijetlo života
-
Karlo Jezernik Najstariji fosilni ostaci organizama stari su oko 3,8 milijuna godina. Prvi organizmi koji su obitavali na Zemlji nisu imali stanice. Bili su to makromolekulski sustavi od kojih su tokom kemijske evolucije nastale prve predstanične tvorbe, protobionti. Iz protobionata su vjerojatno nastale prve stanice, ali evolucijski put od nestaničnih do staničnih organizama nije poznat. Predloženo je da sva danas živa bića imaju jednog zajedničkog pretka. LUCA (Last universal common ancestor) se...
-
-
Virusna Pandorina kutija – što nam sve otkrivaju najveći virusi?
-
Gloria Kraus Otkriće pandoravirusa uzdrmalo je temelje virusnog svijeta. Njihovo ime opisuje nedostatak sličnosti s postojećim mikrobima i iznenađenja koja može donijeti njihovo dalje istraživanje. S genomom od 2.5 Mb i 2556 kodirajućih sekvenci ruše sve rekorde virusne zajednice. Iako pretežito virusne prirode, posjeduju određene komponente translacijske mašinerije i mali dio proteina homologan proteinima bakterija, arheja i eukariota, što ih čini evolucijski naprednijim od ostalih poznatih...
Paginacija
