Paginacija
-
-
Novije hidrološke promjene Vranskoj jezera u Dalmaciji
-
Aleksandar Vojvodić U novijem razdoblju zabilježene su izraženije promjene u režimu tekućica ali i mnogih stajaćica u Hrvatskoj. Vransko jezero u Dalmaciji nije izuzetak, gdje veliki problem predstavljaju izraženije varijacije klimatskih elemenata koje negativno utječu na vodostaj i količinu vode jezera te salinizacija jezera uvjetovana sušama i prodorom morske vode. U sklopu ovog rada analizirat će se novije hidrološke promjene Vranskog jezera u Dalmaciji s naglaskom na analizu trendova vodostaja i...
-
-
Novo otkiveni i stresom inducirani proteini ASR u kulturi tkiva kaktusa Mammillaria gracilis Pfeiff.
-
Antonio Tudić Proteini inducirani apscizinskom kiselinom, stresom i dozrijevanjem (ASR) su specifični za biljke, imaju malu molekulsku masu i stabilni su pri povišenoj temperaturi zbog izraţene hidrofilnosti. PronaĎeni su u jezgri i citoplazmi, što upućuje na to da se radi o transkripcijskim faktorima i šaperonima. Osim u odgovoru na sušu i salinitet, uključeni su u regulaciju metabolizma šećera, aminokiselina s razgranatim bočnim lancima i stanične stijenke. Proteini ASR nisu prisutni u svim...
-
-
Novootkriveni oblik bakterijske pokretljivosti putem biofilma
-
Marko Percela Biofilm se najčešće opisuje kao zajednica mikroorganizama pričvršćenih na podlogu i
uklopljenih u matriks izvanstanične polimerne tvari (engl. extracellular polymeric
su bstance, EPS ). Pokretljivost je ključna za razne oblike bakterijskog ponašanja kao što je
virulencija, kolonizacija novih staništa pa tako i stvaranje biofilma. S obzirom da se
infekcije uzrokovane biofilmom puno teže liječe zbog veće rezistenc ije na antim ikrobnu
terapiju, istraživanja na području...
-
-
Novootkriveni termoodskočni efekt u trifeniltetrazolij kloridu
-
Oskar Stepančić Termoodskočni materijali proučavaju se više od 30 godina ne samo zbog znanstvenog i industrijskog potencijala, nego i svoje atraktivne i tajanstvene prirode. Kako samo ime govori, termoodskočni materijali su kristali kojih pri grijanju ili hlađenju dolazi do faznog prijelaza koji je toliko ekstremno brz i energičan da kristali odskakuju sa podloge na udaljenosti koje su višestruko veće od njihovih dimenzija. Uz sami termoodskočni (TO) efekt, postoje i popratne pojave koje su...
-
-
Nozemoza u pčela
-
Marin Manger Nozemoza je kozmopolitski rasprostranjena nametnička bolest koji uzrokuju vrste roda Nosema. Donedavno ih se svrstavalo u skupinu praživotinja, no novija taksonomska istraživanja su otkrila da su bliži carstvu gljiva. Nozemozu medonosne pčele (Apis mellifera) uzrokuju dvije vrste: Nosema apis i Nosema ceranae. One parazitiraju u epitelnim stanicama tankog crijeva, a rasprostranjuju se specifično građenim sporama. Vrsta Nosema apis otkrivena je 1907. no sama bolest na području Europe...
-
-
Nožišni poligoni
-
Ivan Bošković U ovom radu prikazani su raznovrsni rezultati o nožišnim poligonima, dakle poligonima čiji su vrhovi nožišta okomica spuštenih iz neke točke u ravnini na stranice nekog poligona. U večini slučajeva riječ je o četverokutima, no ima rezultata koji se odnose na n-terokute općenito. U euklidskoj geometriji trokuta odavno je poznato mnogo teorema o nožišnim trokutima pa je u prvom poglavlju izložen dio takvih rezultata. Istaknimo nejednakost poznatu kao Erdoes-Mordellov teorem,...
-
-
Nuklearne reakcije 10B+12C i građa lakih atomskih jezgara
-
Deni Nurkić U ovom se radu proučavaju nuklearne reakcije ulaznog kanala 10B+12C s ciljem istraživanja građe lakih atomskih jezgara oko nukleonskog broja A=10. Za jezgre iz tog masenog područja, poznata su mnoga stanja na bliskim energijama, koja se ne mogu opisati unutar istog modela. U ovom se radu stoga opisuju razni modeli, od običnog modela ljusaka do egzotičnih modela nuklearnih molekula i Bose-Einsteinovih kondenzata. S ciljem pronalaženja novih takvih stanja, izabrana je jezgra 10B kao...
-
-
Nuklearne reakcije izazvane 7Li na lakim jezgrama
-
Romana Popočovski U ovom radu proučavane su nuklearne reakcije izazvane snopom litijevih iona 7Li, energije 16 MeV na metama 12C, 7LiF i 6LiF. Izlazne čestice detektirane su dvostranim silicijskim vrpčastim detektorom (Micron Semiconductor tip W1 debljine 1000 μm) čije je središte bilo postavljeno na kutu od 21,8° u odnosu na smjer ulaznog snopa. Iz prikupljenih podataka rekonstruirani su energijski spektri pobuđenja jezgara 6,7Li, 9,10Be, 12C, 19F i 15N te su identificirana pobuđena stanja u rasponu...
-
-
Nuklearni otpad - skladištenje i utjecaj na okoliš
-
Mateo Grdjanić Skladištenje nuklearnog otpada smatra se tabu-temom u većini dijelova svijeta. Kompleksnost procesa i izbora lokacija izaziva polemike i sukobe između vlasti i lokalnog stanovništva. Radijacija iz otpada širi štetni utjecaj na okolnu floru i faunu, ali i na samo zdravlje ljudi. Republika Hrvatska i dalje se bori s problemom lokacije za skladištenje nuklearnog otpada, a potencijalni prijedlozi rješenja nailaze na blokade lokalnog stanovništva. Svijet se do sada suočio s nekoliko...
-
-
Nukleofilna adicija na kiralne karbonilne spojeve
-
Andrej Žarkić Reakcija adicije nukleofila na karbonilnu funkcijska grupu jedna je od najistraživanijih u organskoj kemiji. U reakciji sudjeluje polarna karbonilna grupa koju napada nukleofil bogat elektronima te nastaje spoj predvidive stereokemije.
Podvrsta ove reakcije je nukleofilna adicija na kiralne karbonilne spojeve. Od njezina otkrića 20-ih godina prošloga stoljeća, ova reakcija predstavlja snažan alat u sintezi uz veoma pouzdanu kontrolu i predviđanje stereokemijskih svojstava dobivenoga spoja
-
-
Nukleomorf i kompleksni plastidi
-
Maša Lenuzzi Endosimbiontska teorija o porijeklu plastida stara je više od sto godina i danas je prihvaćena kao jedina važeća teorija o postanku organela. Danas se pretpostavlja kako su mitohondriji podrijetlom α-protobakterije dok se pretkom plastida smatra cijanobakterija. Primarna endosimbioza spojila je endosimbiontsku bakteriju i njenog domaćinskog eukariota. Jednosmjernim transferom gena iz cijanobakterije u jezgru domaćina bakterija je s vremenom postala plastid. Sljedeći događaj koji je...
-
-
Nukleosinteza elemenata težih od željeza
-
Roman Divjak Nukleosinteza elemenata počinje od najranijeg doba svemira, svega nekoliko sekundi nakon Velikog Praska kada nastaju prvi elementi i prve jezgre u svemiru. Nakon formiranja zvijezda započinju procesi u njihovoj unutrašnjosti čime započinje nova faza sinteze elemenata. Proučavajući evoluciju zvijezda i nuklearne reakcije koje se odvijaju u njihovom okruženju možemo objasniti zašto je raspodjela elemenata u svemiru takva kakva jest, zašto nekih elemenata ima više od drugih....
Paginacija
