Paginacija

Zaštita životinja kroz upravljanje kolekcijom u zoo vrtu
Zaštita životinja kroz upravljanje kolekcijom u zoo vrtu
Ana Borović
Rad je izrađen u sklopu istraživanja za izradu regionalnog plana upravljanja pet taksonomskih skupina ptica. Istraživanje je provedeno upitnikom poslanim u 297 zoo vrtova Europskog udruženja zooloških vrtova i akvarija. Tom prilikom prikupljeni su podatci o vrstama u kolekciji i njihovom upravljanju. Podatci su dobiveni izravno od kuratora u zoološkom vrtu. Provedena analiza obuhvaća zastupljenost ugroženih vrsta u kolekciji, kriterije za odabir vrsta, edukativnu vrijednost, značaj...
Zaštitna uloga proteina iz tardigrada protiv oštećenja DNA
Zaštitna uloga proteina iz tardigrada protiv oštećenja DNA
Karlo Miškec
Tardigrade ili vodeni medvjedići su beskralježnjaci koji pripadaju koljenu Tardigrada. Većina tardigrada je barem djelomično tolerantna na stresne uvjete kao što su suša, promjene saliniteta, visoki pritisak i radioaktivna zračenja. Smatra se da njihova tolerancija dolazi zbog intenzivnog horizontalnog prijenosa gena pri čemu se većinom prenose geni za stres otporne proteine ili proteine koji neutraliziraju oksidativni stres poput katalaza. Sekvenciranjem genoma ekstremotolerantne...
Zaštićena područja u turizmu Ličko-senjske županije
Zaštićena područja u turizmu Ličko-senjske županije
Iva Fijember
Zaštićena područja pojavljuju se u gotovo svim zajednicama od najranije povijesti. Danas su to područja kojima se upravlja s ciljem trajnog očuvanja cjelokupne prirode, ekosustava i pripadajućih kulturnih vrijednosti. Osim očuvanja i zaštite, jedna od temeljnih funkcija su turizam i rekreacija. Kako bi se izbjegle negativne posljedice, i što efikasnije iskoristile prednosti koje donosi turizam, potrebno ga je razvijati u skladu s održivim razvojem. U Hrvatskoj se udjelom...
Zaštićene i ugrožene vrste beskralješnjaka u nacionalnim parkovima Hrvatske
Zaštićene i ugrožene vrste beskralješnjaka u nacionalnim parkovima Hrvatske
Sandra Hodić
Nacionalni parkovi jedna su od 9 kategorija zaštićenih područja u Hrvatskoj. Beskralješnjaci na području Hrvatske nisu dovoljno istraživani, a literaturni podaci su vrlo malog opsega. U ovom radu izložen je kratki pregled zaštićenih i ugroženih vrsta beskralješnjaka s opisanom ekologijom, staništem i uzrocima zbog koji su svrstani u pojedinu kategoriju ugroženosti. Većina beskralješnjaka unutar nacionalnih parkova je zbog specifičnosti staništa i opasnosti koje im prijete,...
Zaštićene i ugrožene vrste beskralježnjaka u
 Jadranskom moru
Zaštićene i ugrožene vrste beskralježnjaka u Jadranskom moru
Roko Ivanović
U Jadranskom moru obitava veliki broj zaštićenih i ugroženih beskralježnjaka. Strogo je zaštićeno: 10 vrsta spužvi, 14 vrsta koralja, 9 vrsta puževa, 5 vrsta školjkaša, jedna vrsta mahovnjaka i 3 vrste bodljikaša. Ovaj rad daje informacije o biologiji, ekologiji i uzrocima ugroženosti najpoznatijih vrsta. Čimbenici kao što su onečišćenje, patogeni, pretjerani izlov, kočarenje te gubitak staništa značajno utječu na brojnost populacija pojedinih vrsta ...
Zaštićene i ugrožene vrste leptira u Hrvatskoj
Zaštićene i ugrožene vrste leptira u Hrvatskoj
Ivana Paska
Leptiri se javljaju diljem našeg kontinenta kao dobro poznata i popularna skupina kukaca, obogaćujući živote mnogih ljudi. Zakonom o zaštiti prirode na cijelom području Hrvatske zaštićene su sljedeće vrste leptira: Iphiclides podalirius L., Papilio machaon L., Parnassius apollo L., Apatura iris L., Apatura ilia Schiff., Limentis populi L. Glavni razlog ugroženosti i nestanka leptira je uništavanje i nestanak prirodnih staništa. Posebno su ugrožena močvarna staništa. Do...
Zaštićene vrste mahovina u Republici Hrvatskoj
Zaštićene vrste mahovina u Republici Hrvatskoj
Marta Rogošić
Mahovine su sastavni dio prirodnih ekosustava te imaju važnu ulogu u održavanju stabilnosti istih. Međutim, ova niža skupina biljaka tijekom povijesti je bila zanemarivana zbog manjka ekonomskog potencijala, stoga glavni problem zaštite ove skupine predstavlja manjak kontinuiranih podataka o njihovim karakteristikama i rasprostranjenosti. Europski odbor za zaštitu Bryophyta danas je glavno tijelo za prikupljanje informacija o mahovinama. Mahovine su najviše zahvaćene promjenama...
Zaštićene vrste mekušaca u Republici Hrvatskoj
Zaštićene vrste mekušaca u Republici Hrvatskoj
Bernarda Šimunić
Mekušci su vrlo rasprostranjena skupina beskralješnjaka, ima ih dva puta više nego svih kralješnjaka zajedno. Poznato je oko 128 000 vrsta, od toga oko 40 000 fosilnih. U mekušce pripadaju: bezljušturaši (Aplacophora), jednoljušturaši (Monoplacophora), mnogoljušturaši (Polyplacophora), koponošci (Scaphopoda), školjkaši (Bivalvia), puževi (Gastropoda) i glavonošci (Cephalopoda). Iako se može pohvaliti iznimnom raznolikošću živoga svijeta, mnoge su vrste u Hrvatskoj na rubu...
Zaštićene vrste školjkaša u Jadranskom moru
Zaštićene vrste školjkaša u Jadranskom moru
Ana Depolo
U ovom radu se obrađuje tematika zaštićenih vrsta školjkaša u Jadranskom moru kao i mogući načini zaštite. Školjkaši, Bivalvia, pripadaju koljenu mekušci, Mollusca. U Jadranskom moru poznato je 240 vrsta školjkaša. Ovaj rad koncentrira se na 6 vrsta školjkaša Jadranskog mora, a to su: Pinna nobilis, Lithophaga lithophaga, Pholas dactylus, Atrina pectata, Atrina fragilis i Pinna rudis. Spomenute vrste zaštićene su na različite načine poput konvencija kao što su CITES,...
Zaštićene zvijeri (red. Carnivora) u Zagrebačkom Zoološkom vrtu
Zaštićene zvijeri (red. Carnivora) u Zagrebačkom Zoološkom vrtu
Matko Bišćan
Nakon što sam se putem ovog završnog seminarskog rada mogao upoznati sa svim obilježjima pet vrsta zaštićenih zvijeri koje su prisutne u Zg ZOO a sudjeluju u programu za uzgoj ugroženih vrsta, pokušat ću reći nekoliko svojih misli. Upoznavši se sa njima, uvidio sam da je svaka veoma posebna i pridonosi biološkoj raznolikosti u velike. Od crvene pande koja pripada zvijerima a hrani se većinom bambusom, pa preko grivastog vuka koji je ˝dobio˝ voće koje se po njemu zove, pa sve...
Zaštićeni dijelovi prirode na području Varaždinske županije
Zaštićeni dijelovi prirode na području Varaždinske županije
Mirna Prevolčić
Rad ne sadrži sažetak.
Zašto ljudi nemaju krzno?
Zašto ljudi nemaju krzno?
Iva Bazina
Nakon što se evolucijska linija čovjeka odvojila od predaka čimpanzi, započela je preobrazba u „golog majmuna”. Čovjek je izgubio krzno zbog promjene klime. Zahvaljujući globalnom zahladnjenju, klima je postala suša, čovjek je izašao u sunčanu savanu i počeo živjeti aktivnijim životom. Pod prijetnjom pregrijavanja izgubio je krzno i povećao broj ekrinih žlijezda u koži. To mu je omogućilo da znojenjem efikasno ohladi tijelo. Ipak, na pojedinim dijelovima tijela ostale su...

Paginacija