Smog

završni rad

• Autor: Ema Mihalić
• Mentor: Tajana Begović (mentor)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Prirodoslovno-matematički fakultet; (Kemijski odsjek); Zagreb
• Datum i država obrane: 2021-09-24, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: PRIRODNE ZNANOSTI; Kemija

Sažetak

U ovom radu je opisano nastajanje smoga te njegov utjecaj na okoliš i čovjeka. Prisutnost
zagađivača koji uzrokuju nastanak smoga uvelike je određena dinamičkim procesima koji se
stalno odigravaju u atmosferi. Da bi se bolje razumjelo zagađenje zraka bitno je poznavati
promjenu temperature sa visinom jer ta informacija čini jednu od osnova za podjelu atmosfere
u slojeve. Temperatura zraka u troposferi bi sa visinom trebala padati no u prirodi se često
događa da raste, pa se u tim slučajevima govori da postoji temperaturna inverzija i atmosfera
se tada nalazi u izrazito stabilnim uvjetima što je loše s aspekta zagađenja zraka jer ne može
doći do raspršenja zagađivača. Kemija atmosfere je vrlo složena i teško je proučavati reakcije
koje se u njoj zbivaju zbog nemogućnosti simuliranja uvjeta na tako velikim visinama.
Molekule i atomi u atmosferi sudjeluju u fotokemijskim reakcijama apsorbirajući čestice
elektromagnetskog zračenja. Za nastanak smoga bitne su fotokemijske reakcije. U procesima u
atmosferi sudjeluju i vrlo reaktivne, nestabilne vrste poput iona, pobuđenih molekula i radikala.
Najučestaliji primjer zagađenja zraka koji je prisutan u mnogim gradovima diljem svijeta je
smog. Postoje dvije vrste smoga: „klasični“ smog i fotokemijski smog. Klasični smog je
karakterističan za hladniju, vlažnu klimu i predstavlja mješavinu dima, magle i sumporovog
dioksida koja ima reducirajuće djelovanje. Fotokemijski smog nastaje kao posljedica izgaranja
fosilnih goriva čime se u atmosferu otpuštaju dušikovi oksidi, ugljikovodici i ugljikov
monoksid koji se pod utjecajem sunčeve svjetlosti brzo pretvaraju u sekundarne zagađivače
poput ozona, organskih nitrata i oksidiranih ugljikovodika, te zbog toga djeluje kao oksidirajuće
sredstvo. Smog ima štetni utjecaj na vegetaciju, ljudsko zdravlje te pridonosi onečišćenju
atmosfere i oštećuje razne materijale zbog čega se aktivno radi na kontroli emisije zagađivača
i pokušavaju se pronaći učinkovite mjere kako bi se spriječilo daljnje zagađenje.

• Ključne riječi: onečišćenje zraka; kemija atmosfere; smog
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:217:459684
• Studijski program: Naziv: Kemija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: preddiplomski; Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) kemije (univ. bacc. chem.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2021-10-14 11:01:45