prikaz prve stranice dokumenta Johnson–Corey–Chaykovskyjeva reakcija
  Preuzmi
PDF 1.56 MB
završni rad
Johnson–Corey–Chaykovskyjeva reakcija
2023. urn:nbn:hr:217:807170
List, Luka
Sveučilište u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet
Kemijski odsjek

Citirajte ovaj rad

List, L. (2023). Johnson–Corey–Chaykovskyjeva reakcija (Završni rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:807170

List, Luka. "Johnson–Corey–Chaykovskyjeva reakcija." Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2023. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:807170

List, Luka. "Johnson–Corey–Chaykovskyjeva reakcija." Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2023. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:807170

List, L. (2023). 'Johnson–Corey–Chaykovskyjeva reakcija', Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, citirano: 13.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:807170

List L. Johnson–Corey–Chaykovskyjeva reakcija [Završni rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet; 2023 [pristupljeno 13.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:807170

L. List, "Johnson–Corey–Chaykovskyjeva reakcija", Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb, 2023. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:807170

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:807170
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovJohnson–Corey–Chaykovskyjeva reakcija
AutorLuka List
MentorĐani Škalamera (mentor)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet
(Kemijski odsjek)
Zagreb
Datum i država obrane2023-09-08, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		PRIRODNE ZNANOSTI
Kemija
Sažetak
U ovom radu dan je pregled Johnson-Corey-Chaykovskyjeve (JCC) reakcije koja omogućuje sintezu derivata ciklopropana iz Michaelovih akceptora, epoksida iz aldehida i ketona te aziridina iz imina koristeći sumporove ilide. Različiti katalitički pristupi, uključujući upotrebu kompleksa prijelaznih metala, organocinkovih reagensa i organokatalize, istraženi su kako bi se poboljšala selektivnost i iskorištenje reakcije. Demonstrirana je različitost u reaktivnosti i selektivnosti između ilida i elektrofilnih supstrata. Mehanističke studije pomogle su razumijevanju stereoselektivnosti reakcije, koja je velika prednost ove reakcije nad drugim epoksidacijama i sličnim ciklizacijama. Ova reakcija nalazi široku primjenu u organskoj sintezi zbog svoje sposobnosti da asimetrično stvara tročlane, pa i veće prstenove.
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:217:807170
Studijski programNaziv: Kemija
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) kemije (univ. bacc. chem.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2023-09-15 12:16:45