prikaz prve stranice dokumenta Podrijetlo vode
  Preuzmi
PDF 411.72 KB
završni rad
Podrijetlo vode
2023. urn:nbn:hr:217:419841
Grahovac, Ivna
Sveučilište u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet
Kemijski odsjek

Citirajte ovaj rad

Grahovac, I. (2023). Podrijetlo vode (Završni rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:419841

Grahovac, Ivna. "Podrijetlo vode." Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2023. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:419841

Grahovac, Ivna. "Podrijetlo vode." Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2023. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:419841

Grahovac, I. (2023). 'Podrijetlo vode', Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, citirano: 13.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:419841

Grahovac I. Podrijetlo vode [Završni rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet; 2023 [pristupljeno 13.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:419841

I. Grahovac, "Podrijetlo vode", Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb, 2023. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:419841

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:419841
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovPodrijetlo vode
AutorIvna Grahovac
MentorNenad Judaš (mentor)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet
(Kemijski odsjek)
Zagreb
Datum i država obrane2023-09-22, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		PRIRODNE ZNANOSTI
Kemija
Sažetak
Većina površine današnje Zemlje prekrivena je vodom i živi organizmi koji danas postoje ne bi mogli opstati bez nje. Međutim, podrijetlo vode teško je točno odrediti te postoje razne teorije kako o mogućim izvorima vode tako i o periodu u kojem je voda došla na Zemlju. Danas se zna da svemir obiluje vodom i može je se naći u međuzvjezdanom prostoru, područjima nastajanja planetarnih sustava i na već oblikovanim svemirskim tijelima. Po pitanju vremena kada je voda došla na Zemlju teorije se uglavnom dijele na one po kojima je Zemlja nastala s vodom i na one po kojima je voda na Zemlju naknadno dospjela kad je Zemlja već praktički bila formirana. Većina teorija uključuje više izvora vode u različitim fazama razvoja. Najveći doprinos se uglavnom pripisuje materijalima sličnima ugljičnim hondritima, iako se sve više važnosti pripisuje i ostalima poput enstatita i običnih hondrita. Smatra se da je doprinos kometa koji su bili bogati vodom mali. Sve više pažnje pridaje se naizgled suhim materijalima koji su bogati mineralima i koji u sebi imaju vezanu vodu te procesima kojima se voda mogla vezati ili osloboditi iz njih. Prilikom određivanja podrijetla vode, osim prisutnosti vode u potencijalnim izvorima, uspoređuje se i prisutnost drugih kemijskih elemenata te izotopni sastav potencijalnog izvora vode s uzorcima na Zemlji prilikom čega se najviše gleda omjer deuterija i procija (D/H omjer).
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:217:419841
Studijski programNaziv: Kemija
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) kemije (univ. bacc. chem.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Datum isteka embarga: 2024-03-22
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2023-09-25 13:55:15