Plan upravljanja istraživačkim podacima za HRZZ projekt IP-2019-04-5775 (akronim BREEMECO) Opće informacije Ime i prezime predlagatelja Vlasta Ćosović Matična organizacija Sveučilište u Zagrebu Prirodoslocno-matematički fakultet Naziv projekta Dinaridski predgorski bazen između dva eocenska termalna optimuma: mogući scenarij za sjevernojadranski bazen (IP-2019-04-5775) Upravitelj podacima Vlasta Ćosović, vcosovic@geol.pmf.hr 1. Prikupljanje podataka i dokumentacija Koje ćete podatke prikupljati, obrađivati, stvarati ili se ponovno njima koristiti? (navedite format, vrstu i opseg podataka) Podaci u ovom projektom se prikupljaju kroz uzorkovanje naslaga i opažanja. Postoje dvije glavne baze podataka: uzorci i opisni podaci. Baza podataka uzoraka: ova baza sadrži popis uzoraka, a vodi se u *.docx ili *.xlsx formatu. Baza opisnih podataka: ova baza sadrži opisne podatke o uzorcima i uopće naslagama na terenu, i uključuje tekstualne opise (*.docx format) i slike (*.jpeg format). Uzorci će se koristiti za različite analize u okviru projekta, uključujući mikropaleontološke, nanopaleontološke, geokemijske, mineraloške, petrografske. Svi će se podaci pohraniti u digitalnom obliku. Podaci prikupljeni izravno iz uzoraka bit će pohranjeni u odgovarajućim formatima datoteka. Podaci dobiveni iz instrumentalnih analiza bit će pohranjeni u datotekama specifičnim za tu analizu. Za pohranu podataka predviđen je prostor od 50 do 100 GB. Kako će se podaci prikupljati, obrađivati ili stvarati? (ukratko navedite metodologiju i procese osiguranja kvalitete te načine organiziranja podataka) Uzorci će biti skupljeni prema propisanim protokolima, a za daljne analize također će se primijenti propisani protokoli: standardizacija paleontoloških podataka te primjene metoda analize postotka kalcita, geokemijskoh i drugog sastava. Kako će se koristiti usluge laboratorija Bureau Veritas, njihovi standardi i procedure će biti primjenjene. Imenovanje datoteke, kratki opis metoda bit će u INFO.txt Koju ćete dokumentaciju i metapodatke ustupiti osim podataka? (navedite koje su informacije potrebne korisnicima kako bi mogli čitati i interpretirati podatke u budućnosti te koji će se standardi koristiti pri tumačenju podataka) Podaci će biti dostupni preko objavljenih znanstveni ili stručnih radova. U slučajevima kad postoje veliki broj analizi , iste će biti dostupne kao suplementarni podaci u *.xlsx formatu ili formatu koji je povezan s načinon kako se pojedine analize se prezentiraju. 2. Pravna i sigurnosna pitanja Jeste li ograničeni sporazumom o povjerljivosti? Imate li potrebna dopuštenja za prikupljanje, obradu, čuvanje i dijeljenje podataka? Jesu li osobe čiji se podaci pohranjuju informirani o tome i jesu li dali privolu? Kojim ćete se metodama koristiti u svrhu zaštite osjetljivih podataka (GDPR - posebne kategorije osobnih podataka)? Podaci koji se prikupljaju u okviru projekta nisu takve naravi (nema osjetljivih podataka). Kako će se regulirati pristup podacima i njihova sigurnost? Koji su potencijalni rizici koje treba uzeti u obzir? Kako ćete osigurati sigurnost pohrane osjetljivih podataka? Takvi se podaci ne prikupljaju u okviru projekta. Kako ćete upravljati zaštitom autorskih prava i intelektualnog vlasništva? Tko će biti vlasnik podataka? Koje će se licencije primjenjivati na podatke? Koja će se ograničenja primjenjivati na ponovnu uporabu osobnih podataka? Autorska prava i intelektualno vlasništvo nad podacima bit će usklađeni s pravilima matične institucije (Prirodoslovno-matematičkog fakulteta). Podaci koji su objavljeni u radovi u različitim časopisima usklađeni su s pravilima časopisa i dostupni su pod otvorenom licencijom Creatives Common Attribution (CC BY). 3. Pohrana i čuvanje podataka Kako će podaci biti pohranjeni i kako će biti napravljena sigurnosna kopija podataka (backup) tijekom istraživanja? Koji su kapaciteti čuvanja podataka kojim raspolažete? Kojim se procedurama koristite za sigurnosnu kopiju (backup)? Tijekom istraživanja, podaci su pohranjeni na računala suradnika na projektu. Redovite sigurnosne kopije se rade na vanjske diskove. Kapaciteti institucijskog repozitorija i vanjski diskovi višestruko premašuju potrebe za pohranu podataka i sigurnosnih kopija. Koji je vaš plan čuvanja podataka? U kojim će se formatima čuvati? Podaci se trajno čuvaju u institucijskom repozitoriju Prirodoslovno-matematički fakulteta na platformi Dabar. Tablični podaci spremljeni su u formatu *.xlsx ili*.csv, dok su tekstualni podaci u *.docx ili *.pdf formatu. Analize rađene različitim instrumentalnim tehnikama spremljene su u datotekama specifičnim za svaku analizu. 4. Dijeljenje i ponovna uporaba podataka Kako i gdje će se podaci dijeliti? Na kojem repozitoriju planirate dijeliti podatke? Kako će potencijalni korisnici doznati za podatke? Podaci će se dijeliti na više načina: preko institucijskog repozitorija u nacionalnom sustavu Dabar, te preko sustava dijeljenja koji je određen za pojedine publikacije (ScienceDirect.com), preko Google znalca i web stranice projekta. Ako postoje podaci koji se ne smiju dijeliti (prijavitelji vezani zakonskim, etičkim, autorskim pravila, povjerljivošću i sl.), pojasnite razloge ograničenja. Podaci neophodni za publikacije bit će dostupni u trenutku kad je rad prihvaćen za objavljivanje ili kad je objavljen. Potvrdite da ćete se koristiti digitalnim repozitorijem koji je u skladu s načelima FAIR-a. Potvrđujem da će se koristiti repozitorij Prirodoslovno-matematičkog fakulteta koji je u skladu s načelima FAIR-a. Potvrdite da ćete se koristiti digitalnim repozitorijem koji održava neprofitna organizacija (ako ne, objasnite zašto ne možete dijeliti podatke na digitalnom repozitoriju koji nije komercijalan). Potvrđujem da će se koristiti repozitorij Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Ref: [1] Celjak, D., Dorotić Malič, I., Matijević, M., Poljak, Lj., Posavec K. i Turk, I.: „Istraživački podaci - što s njima?“ Istraživački podaci - što s njima? : priručnik o upravljanju istraživačkim podacima | Digitalni repozitorij Srca (unizg.hr)