Genska terapija u liječenju lizosomskih bolesti

završni rad

• Naslov (engleski): Gene therapy for lysosomal diseases
• Autor: Lucija Botica
• Mentor: Petra Korać (mentor)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Prirodoslovno-matematički fakultet; (Biološki odsjek); Zagreb
• Datum i država obrane: 2024-07-24, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: PRIRODNE ZNANOSTI; Biologija

Sažetak

Lizosomske bolesti su rijetke nasljedne bolesti koje se pojavljuju u 1 od 5000 rođenja. Karakterizirane su mutacijom u specifičnom genu koji kodira protein potreban za pravilan rad lizosoma. Rezultiraju akumulacijom određenog supstrata u lizosomima i tako uzrokuju različite simptome koji zahvaćaju više organskih sustava. Dosadašnji pristupi liječenju uključuju terapiju zamjenskim enzimima, terapiju malim molekulskim šaperonima, terapiju smanjenja količine supstrata i transplantaciju hematopoetskih matičnih stanica. Nova otkrića u genskoj terapiji zaobilaze ograničenja dosadašnjih terapija poput česte readministracije, slabe efikasnosti i prolaska kroz krvno-moždanu barijeru. Danas se intenzivno istražuju pristupi ex vivo i in vivo s integrativnim i neintegrirajućim virusnim vektorima kako bi se izbjegle poteškoće poput poticanja imunosnog odgovora i insercijske mutagenze te kako bi se unaprijedilo ciljanje specifičnih tkiva. U budućnosti bi istraživanje mehanizama genske terapije na primjeru lizosomskih bolesti moglo biti temelj liječenja raznih drugih nasljednih genetskih poremećaja.

Sažetak (engleski)

Lysosomal diseases are rare inherited disorders that occur in 1 of 5000 births. They are characterized by a mutation in a single gene coding a protein necessary for the normal functioning of lysosomes. They result in the accumulation of specific substrates within the lysosome, causing various symptoms that affect multiple organ systems. Current treatment approaches include enzyme replacement therapy, therapy with small molecular chaperones, substrate reduction therapy, and hematopoietic stem cell transplantation. New discoveries in gene therapy bypass the barriers of previous therapies such as frequent readministration, low effectiveness, and crossing the blood-brain barrier. Currently, ex vivo and in vivo approaches with integrative and non-integrative viral vectors are being intensively researched to minimize risks such as immune response and insertional mutagenesis and to improve targeting of specific tissues. In the future, investigating the mechanisms of gene therapy using lysosomal diseases as an example could be a milestone in treating various other inherited genetic disorders.

• Ključne riječi: virus povezan s adenovirusom; lentivirus; klinička istraživanja; insercijska mutageneza; uređivanje gena
• Ključne riječi (engleski): adeno-associated virus; lentivirus; clinical trials; insertional mutagenesis; gene editing
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:217:731133
• Studijski program: Naziv: Molekularna biologija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: prijediplomski; Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) molekularne biologije (univ. bacc. biol. mol.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2024-09-03 12:22:40