Određivanje minimuma kvalitete života: primjer Krapinsko-zagorske županije

diplomski rad

• Naslov (engleski): Determining the minimum of quality of life: Case study of Krapina-Zagorje County
• Autor: Korana Komar
• Mentor: Aleksandar Lukić (mentor)
• Mentor: Ivan Šišak (komentor)
• Član povjerenstva: Aleksandar Lukić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Petra Radeljak Kaufmann (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Ivan Šišak (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Prirodoslovno-matematički fakultet; (GEOG - Geografski odsjek); Zagreb
• Datum i država obrane: 2025-02-18, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: INTERDISCIPLINARNA PODRUČJA ZNANOSTI; Geografija

Sažetak

Ovaj rad problematizira kvalitetu života u Krapinsko-zagorskoj županiji. Hijerarhijskom klaster analizom naselja Županije grupirana su u šest klastera (tipova) naselja prema broju i dostupnosti usluga od općeg interesa. Kako bi se identificirale potrebe stanovništva, korištena je mješovita metodologija, koja podrazumijeva primjenu kvalitativnih i kvantitativnih metoda, odnosno fokusnih skupina i anketnog istraživanja. Iako minimum kvalitete života predstavlja nešto elementarno i nužno za život, aspekti koji ga čine variraju ovisno o klasteru stanovanja i potrebama stanovništva. Kvalitetom života u Krapinsko-zagorskoj županiji ispitanici su generalno zadovoljni; ona uglavnom koincidira s brojem i dostupnošću usluga od općeg interesa – što je naselje opremljenije uslugama, to je kvaliteta života veća. Ipak, uočena je iznimka u smanjenom zadovoljstvu u onim klasterima koji su opremljeniji uslugama, a u bliskoj prošlostisu zabilježili pad broja usluga od općeg interesa. Usluge od općeg interesa imaju snažan kohezivni učinak – one okupljaju stanovništvo i doprinose zajednici, dok njihovo gašenje utječe na (sve manju) socijalizaciju te gubitak osjećaja mjesta i zajedništva. Najveće prednosti života u Županiji predstavljaju sigurnost naselja, odnosno mogućnost neometanog kretanja javnim prostorom te blizina prirode kao mjesta provođenja slobodnog vremena. S druge strane, kao najveći nedostatak ističe se loša povezanost javnim prijevozom, koji igra važnu ulogu u dostupnosti usluga nužnih za svakodnevno funkcioniranje kod onih koji nemaju pristup osobnom automobilu.

Sažetak (engleski)

This paper examines the quality of life in Krapina-Zagorje County. Using hierarchical cluster analysis, the County’s settlements were grouped into six clusters (types) based on the number and accessibility of services of general interest. In order to identify the population's needs, a mixed-methods approach was applied, combining qualitative and quantitative methods, specifically focus groups and surveys. While the minimum of quality of life represents something fundamental and necessary for living, the aspects that constitute it vary depending on the cluster and the needs of the population. Respondents are generally satisfied with the quality of life in Krapina-Zagorje County, which largely coincides with the number and availability of services of general interest— the better a settlement is equipped with services, the higher the quality of life. However, an exception was observed in clusters that are well-equipped with services but have experienced a decline in the number of services of general interest in recent years, leading to decreased satisfaction. Services of general interest have a strong cohesive effect – they contribute to the community, while their ceasing negatively impacts socialization and leads to a loss of sense of place and belonging. Key advantages of Krapina-Zagorje County include the safety of its settlements, which allows for free movement in public spaces, as well as its proximity to nature, regarded as a recreational space. On the other hand, the most significant drawback is the lack of efficient public transport services, which are crucial for accessing essential services, particularly for those without access to private vehicles.

• Ključne riječi: kvaliteta života; minimum; klaster analiza; mješovita metodologija; Krapinsko-zagorska županija
• Ključne riječi (engleski): quality of life; minimum; cluster analysis; mixed methods approach; Krapina-Zagorje County
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:217:190834
• Studijski program: Naziv: Geografija; smjerovi: Fizička geografija s geoekologijom, Prostorno planiranje i regionalni razvoj, Baština i turizam, Geografski informacijski sustavi, Istraživački; Smjer: Prostorno planiranje i regionalni razvoj; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra geografije (mag. geogr.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Rad dostupan nakon; Datum isteka embarga: 2026-02-18
• Datum i vrijeme pohrane: 2025-03-12 09:41:42