Filogenija koljena Porifera

završni rad

• Naslov (engleski): Phylogeny of phylum Porifera
• Autor: Tea Gabud
• Mentor: Tatjana Bakran-Petricioli (mentor)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Prirodoslovno-matematički fakultet; (Biološki odsjek); Zagreb
• Datum i država obrane: 2012, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: PRIRODNE ZNANOSTI; Biologija

Sažetak

U znanosti postoji težnja za rješavanjem evolucijske povijesti taksonomskih skupina živih (i poznatih izumrlih) organizama. Ovim se kompleksnim zadatkom bavi filogenija. Koljeno Porifera - spužve - pokazalo se kao iznimno zanimljiva skupina čija filogenija nije potpuno ustanovljena niti nakon više od stotinu godina istraživanja i unatoč razvitku novih metoda istraživanja. Povijesno gledajući, morfologija spikula te cjelokupnog skeleta imala je važnu ulogu u postavljanju prvotne sistematike spužvi, a njen se značaj ne smije zanemariti ni danas. Uspostavljanje filogenije isključivo pomoću morfologije nije bilo moguće. Nešto kasnije, citologija je donijela novitete u pristupu i jasne odgovore kod razlučivanja pojedinih porodica. Također je vrlo važna metoda kod istraživanja spužvi bez spikula. U pojedinim slučajevima, citologija se pokazala efikasnijom od molekularne filogenetike. Istraživanja sekundarnih metabolita pokazala su se problematičnima zbog brojnosti endosimbionata u spužvi, iako potencijalno nude koristan set informacija za filogeniju. Razvitak metoda molekularne filogenije 1990-ih rezultirao je opsežnom primjenom na spužvama, međutim postoji još niz neriješenih pitanja osobito unutar skupine Demospongiae. Ipak, postoje poteškoće u primjeni tih novih metoda kad je potrebno odrediti filogeniju vrsta čija se specijacija odvijala u evolucijski kratkom periodu ili kad je proces odvajanja evolucijski „star“. Problem najčešće proizlazi iz naše nemogućnosti da sa sigurnošću detektiramo homoplaziju (tj. ortologe) i sekundaran gubitak karakteristika. Dio poteškoća bit će moguće riješiti kroz pažljiv odabir većeg broja gena s filogenetski važnom informacijom u ulazni set podataka za formiranje rodoslovnog stabla. Probleme filogenije spužvi stoga nije moguće riješiti jedinstvenom metodom niti izoliranim setom informacija. Njima treba pristupiti multidisciplinarno uz racionalno korištenje što većeg broja dostupnih metoda/informacija.

Sažetak (engleski)

There is a strong tendency in science towards solving the evolutionary history of taxonomic ranks of all living (and known fossil) organisms. That complex task is assigned to phylogeny. The phylum Porifera - sponges - has turned out to be a very interesting group whose phylogeny has not yet been resolved despite more than hundred years of research and emergence of new scientific methods. From a historical point of view, morphology of spicules and overall skeleton shape as a whole had an important role in defining the early systematics of Porifera and it is not to be ignored even at this point in time. On the other hand, using morphology as the only key to assemble phylogeny was not sufficient. Appearing a bit later, cytology has brought novelty in approach and clear answers regarding some Poriferan genera. Also, it plays a very important role in studying sponges without spicules. In some cases cytology has proved to be more effective in yielding information than molecular phylogeny. Including secondary metabolites in analyses, although potentially useful, has shown to be rather difficult due to a great number of endosymbionts living in sponges. The development of molecular phylogeny methods in 1990's resulted with their wide use in research of Porifera. Still, many questions remain unanswered, especially regarding the class Demospongiae. These new methods have been less effective in search of connections among species that evolved rather quickly in an evolutionary sense of time and/or have separated early in the evolution. The problem most commonly arises from our inability to detect homoplasy (or orthologues) and a secondary character loss with certainty. A part of the solution is expected to be reached through inclusion of more carefully selected genes that carry useful phylogenetic information which would be included in the formation of a phylogenetic tree. In the end, problems of modern phylogeny cannot be solved with any unique method or single set of information. They have to be approached from a multidisciplinary point of view with rational use of as many methods/information as possible.

• Ključne riječi: filogenija spužvi; Porifera
• Ključne riječi (engleski): phylogeny of phylum Porifera
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:217:612485
• Studijski program: Naziv: Molekularna biologija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: preddiplomski; Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) molekularne biologije (univ. bacc. biol. mol.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2018-04-16 09:29:45