Ispitivanje fenotipa stanica humanog melanoma nakon tretmana vemurafenibom

diplomski rad

• Naslov (engleski): Characterization of human melanoma cell phenotype after vemurafenib treatment
• Autor: Ivana Bobić
• Mentor: Maja Herak Bosnar (mentor)
• Član povjerenstva: Morana Dulić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Sanda Rončević (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Željka Soldin (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Marko Močibob (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Prirodoslovno-matematički fakultet; (Kemijski odsjek); Zagreb
• Datum i država obrane: 2019-02-14, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: PRIRODNE ZNANOSTI; Kemija

Sažetak

Maligni melanom je najagresivniji i najzloćudniji oblik raka kože. U većini melanoma utvrđeno je prisustvo mutacije gena BRAF pa liječenje uključuje i terapiju kemoterapeuticima, vrlo često vemurafenibom, inhibitorom enzima BRAF. Međutim, stanice melanoma obično razvijaju otpornost i dugotrajnim tretmanom vemurafenibom in vitro stanice s tipično epitelnom morfologijom poprimaju izduženi, vretenasti oblik. Takva promjena fenotipa upućuje na indukciju procesa epitelno-mezenhimalne tranzicije kojim stanice poprimaju još zloćudnija svojstva. Cilj ovog rada bio je okarakterizirati stanične linije humanog melanoma A375M i WM793B nakon višemjesečnog tretmana vemurafenibom utvrđivanjem vijabilnosti stanica, ekspresije i lokalizacije ključnih biljega epitelno-mezenhimalne tranzicije te ekspresije supresorā metastaziranja, NME1 i NME2. U tu svrhu korišteni su test MTT te metode Western blot i fluorescentna imunocitokemija.

Sažetak (engleski)

Human melanoma is the most aggressive and most malignant of all skin cancers. Most cases of melanoma harbour BRAF gene mutation; therefore, treatment includes chemotherapeutics, commonly vemurafenib, a BRAF enzyme inhibitor. However, melanoma cells usually develop resistance and, after long-term vemurafenib treatment, cultured cells with an epithelial-like morphology acquire a more elongated, spindle-like shape. This change indicates the induction of a process called epithelial-mesenchymal transition which prompts even more malignant behaviour. The aim of this study was to characterize human melanoma cell lines A375M and WM793B after several months of vemurafenib treatment, by determining cell viability, expression and localization of key epithelial-mesenchymal transition markers and expression of metastasis suppressors, NME1 and NME2. For that purpose, MTT assay, Western blot and fluorescent immunocytochemistry methods were used.

• Ključne riječi: BRAF; epitelno-mezenhimalna tranzicija; melanom; otpornost; vemurafenib
• Ključne riječi (engleski): BRAF; epithelial-mesenchymal transition; melanoma; resistance; vemurafenib
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:217:639282
• Studijski program: Naziv: Kemija; smjerovi: istraživački; Smjer: istraživački; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra kemije (mag. chem.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup; Datum isteka embarga: 2021-02-15
• Datum i vrijeme pohrane: 2019-02-18 13:21:25