Utjecaj okolišnih čimbenika na raspodjelu zooplanktona u mediteranskim lokvama

diplomski rad

• Naslov (engleski): Impact of environmental conditions on zooplankton structure in Mediterranean ponds
• Autor: Kristina Kahriman
• Mentor: Maria Špoljar (mentor)
• Član povjerenstva: Maria Špoljar (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Jasna Hrenović (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Sandra Radić Brkanac (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Mirela Sertić Perić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Prirodoslovno-matematički fakultet; (Biološki odsjek); Zagreb
• Datum i država obrane: 2019-02-21, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: PRIRODNE ZNANOSTI; Biologija

Sažetak

Istočnojadranske semipermanentne lokve, specifična su i neistražena staništa unutar mediteranskih lokvi, a u svrhu doprinosa poznavanju njihovih biocenoza, ciljevi ovog rada bili su analizirati: (i) raznolikost, brojnost i trofičku strukturu zooplanktona; (ii) utjecaj okolišnih čimbenika na sastav zooplanktona; (iii) utjecaj predacijskog pritiska riba i bentoskih beskralježnjaka na sastav zooplanktona. Istraživanje zooplanktona provedeno je tijekom svibnja 2017. godine na deset lokaliteta Dugog otoka. Determinirano je 56 vrsta, čemu su najviše doprinijeli kolnjaci (40 vrsta). U prozirnim i makrofitima prekrivenim lokvama zabilježena je veća bioraznolikost, brojnost populacija semiplanktonskih vrsta zooplanktona, kao i taktilnih bentoskih predatora. Lokve s malo ili bez makrofitskog pokrova, smanjene prozirnosti i visokom biomasom fitoplanktona obilježavale su izrazito brojne populacije zooplanktona, u kojima su veću brojnost postigli euplanktonski kolnjaci, mikrofiltratorski rašljoticalci i predatorski veslonošci. Predacijski pritisak riba najviše se odrazio na smanjenje brojnosti makrofiltratorskih rašljoticalaca. Analize su ukazale da su taktilni predatori iz skupine vodengrinja i ličinki dvokrilaca kao plijen konzumirali rašljoticalce, dok su ličinke vretenaca te adulti polukrilaca i kornjaša preferirali kolnjake. Rezultati rada ukazuju na važnost zooplanktona u hranidbenim mrežama krških lokvi te su prilog očuvanju ovih specifičnih ekosustava s cijem održivog razvoja otoka i očuvanja bioraznolikosti i pejzažne heterogenosti.

Sažetak (engleski)

Eastern Adriatic semi-permanent ponds, as part of a Mediterranean pond group, are mostly unknown habitats with specific communities. Therefore, in order to assess their ecological functioning, the goals of this study were to analyze: (i) diversity, abundance and trophic structure of zooplankton; (ii) the influence of environmental factors on the composition of zooplankton; (iii) the influence of fish and macroivertebrate predators on the zooplankton assemblage. The reaserch of zooplankton was conducted in May 2017 in ten ponds on Dugi otok island. Altogether 56 different species were determined, most of which were rotifers (40 species). The greatest diversity was observed in ponds with dense macrophyte coverage, where semiplanktonic species and benthic macroinvertebrates were most abundant. Planktonic rotifers, detritivorous cladocerans and predatory copepods were most abundant in turbid ponds with low macrophyte coverage, and high phytoplankton biomass. The fish preying upon zooplankton significantly affected algivorous cladocerans, decreasing their abundance. Macroinvertebrates, water mites and larval phantom midges mostly fed over cladocerans, while larval dragonflies and adult hemipterans and beetles fed over rotifers. The results suggested significant importance of zooplankton in the food webs of karst ponds, and important contribution to the essential preservation of these specific ecosystems supporting the sustainable development of the island and the preservation of species and landscape diversity.

• Ključne riječi: Rotifera/Cladocera; Copepoda; submerzni makrofiti; predatori; Dugi otok
• Ključne riječi (engleski): Rotifera; Cladocera; Copepoda; submerged macrophytes; predators; Dugi otok
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:217:160122
• Studijski program: Naziv: Ekologija i zaštita prirode; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra ekologije i zaštite prirode (mag. oecol. et prot. nat.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2019-03-26 09:13:03