Utjecaj prometne marginaliziranosti na svakodnevni život srednjoškolske populacije Grada Zagreba

disertacija

• Naslov (engleski): Impact of transport disadvantage on everyday life of highschool population of city of Zagreb
• Autor: Slaven Gašparović
• Mentor: Martina Jakovčić (mentor)
• Član povjerenstva: Ružica Vuk (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Ana Pejdo (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Martina Jakovčić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Prirodoslovno-matematički fakultet; (GEOG - Geografski odsjek); Zagreb
• Datum i država obrane: 2014-07-14, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: INTERDISCIPLINARNA PODRUČJA ZNANOSTI; Geografija
• Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC): 91 - Geografija. Putovanja. Ekspedicije

Sažetak

Glavni je cilj istraživanja disertacije utvrditi utjecaj prometne marginaliziranosti na pristup osnovnim životnim aktivnostima srednjoškolaca Grada Zagreba. Osobe koje iz određenih razloga nemaju mogućnost upravljanja automobilom u znanstvenoj se literaturi vrlo često smatraju prometno marginaliziranim osobama. Samim time se i većina srednjoškolaca ubrajaju u prometno marginaliziranu skupinu društva. Istraživanje je izvršeno u tri segmenta života srednjoškolaca: školske aktivnosti, izvanškolske aktivnosti i večernji izlasci izvan kvarta. Temelj disertacije čine rezultati prikupljeni metodama anketnog istraživanja na 826 učenika srednjih škola Grada Zagreba i osam fokus grupa. U istraživanju su korištene i metode prostorne analize (primjenom alata GIS-a) te modeliranja. Na temelju podataka o načinu dolaska do određene aktivnosti i lokacije stanovanja učenika izrađen je model kojim je određen stupanja prometne marginaliziranosti za svakog učenika. Za svakog je učenika određen i stupanj prometne marginaliziranosti metodom vlastite procjene utjecaja prometnih problema. U disertaciji je izvršeno i određivanje prometne marginaliziranosti prostora i to na temelju frekvencije prometovanja javnog gradskog prometa i zone prostornog utjecaja stanica javnog gradskog prometa (buffer 400 m/800 m). Rezultati su pokazali kako je 16 od 17 gradskih četvrti Grada Zagreba prometno marginalizirano. Osim toga, rezultati ukazuju na jaču prometnu marginaliziranost djevojaka u odnosu na mladiće kao i na razlike u stupnju prometne marginaliziranosti u pojedinim segmentima života srednjoškolaca. Također, uočena je i statistički značajna povezanost između prometne marginaliziranosti i školski uspjeha učenika, a rezultati ukazuju i na utjecaj prometne marginaliziranosti na njihovo provođenje slobodnog vremena. Jedan od zadataka disertacije bio je i istraživanje virtualne prometne marginaliziranosti, no nju nije bilo moguće odrediti metodologijom koja je korištena za određivanje klasične prometne marginaliziranosti. Ipak, ustanovljen je utjecaj računalne i mobilne tehnologije na svakodnevni život učenika. Razvijeni model i cjelokupno istraživanje doprinijet će spoznajama o utjecaju različitih čimbenika na odgojno-obrazovna postignuća i socijalne interakcije srednjoškolaca te pridonijeti poboljšanju socijalne politike i politike prema mladima.

Sažetak (engleski)

The main aim of the PhD thesis is to determine the impact of transport disadvantage on the access to basic life activities of highschool students of City of Zagreb. According to scientific literature, people who cannot, for certain reasons, drive a car are often considered as transport disadvantaged. Taking this fact, most of the highschool students are transport disadvantaged social group. Research involved three segments of life: school activities, extracurricural activities and evening outings. The basis of the PhD thesis are results obtained by survey that included 826 students of City of Zagreb, and by focus groups. Method of spatial analysis (using GIS) and modeling were also used for the research. Based on the data of travelling to certain activity and student's place of living, model was made to determine the level of transport disadvantage for each individual student. In addition, the level of transport disadvantage was determined for each student using self-reported measure. Also, the level of transport disadvantage of the space was determined based of the frequency of public transport and the zones of spatial influence of public transport stations (buffer 400m/800m). Results indicated 16 out of 17 districts of City of Zagreb as transport disadvantaged. Beside, results revealed higher level of transport disadvantage of female students in comparison to male students, as well as differences in the level of transport disadvantage in particular segments of life. Evenmore, there is significant statistical correlation between transport disadvantage and school achievement, and also influence of transport disadvantage on the way of spending student’s leisure time. One of the tasks of PhD thesis was examine virtual transport disadvantage, but it was not possible to use methodology used for determining classical transport disadvantage. However, influence of ICT on the everyday life of highschool students was found. Newly established model and the whole research will improve knowledge about influences of different factors to educational achievements and social interactions of highschool students, and will contribute to improvement of social politics and politics for young people.

• Ključne riječi: prometna marginaliziranost; srednjoškolska populacija; Grad Zagreb; mobilnost; dostupnost
• Ključne riječi (engleski): transport disadvantage; high school population; City of Zagreb; mobility; accessibility
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:217:391420
• Studijski program: Naziv: Geografija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: poslijediplomski doktorski; Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica iz područja interdisciplinarnih područja-polje geografija (dr.sc.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Opseg: 273 str.; 25 cm
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2019-07-31 11:21:01