Procjena ugroženosti faune vodozemaca i gmazova Hrvatske i Bosne i Hercegovine uz definiranje značajnih herpetoloških područja

diplomski rad

• Naslov (engleski): Sensibility assessment of fauna of amphibians and reptiles of Croatia and Bosnia and Herzegovina with detection of important herpetological areas
• Autor: Mak Vujanović
• Mentor: Perica Mustafić (mentor)
• Član povjerenstva: Perica Mustafić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Duje Lisičić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Alan Moro (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Nenad Buzjak (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Davor Zanella (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Prirodoslovno-matematički fakultet; (Biološki odsjek); Zagreb
• Datum i država obrane: 2015-02-27, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: PRIRODNE ZNANOSTI; Biologija

Sažetak

U Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini živi 59 vrsta vodozemaca i gmazova. Potrebno je procijeniti osjetljivost svih vrsta jer procjene ugroženosti u Crvenoj knjizi ne uzimaju u obzir ekološke parametre već samo geografsku raspodjelu. U radu je izdvojen određeni broj varijabli koje uključuju ekološke, biološke, geografske i antropološke čimbenike. Kod pojedine vrste za svaku varijablu upisana je jedna od četiri kategorije, od 0 – najmanja, do 3 – najveća osjetljivost. Podaci za svaku vrstu su dobiveni pregledavanjem literature, te iz osobnih iskustava stručnjaka. Indeks osjetljivosti svake vrste izračunat je kao zbroj vrijednosti svih varijabli i podijeljen s brojem varijabli. Provedena je i korelacija dobivenih indeksa osjeljivosti i nacionalnog statusa ugroženosti po Crvenoj knjizi, te su definirana važna herpetološka područja pomoću tri karte. Rezultati su pokazali da su gmazovi osjetljiviji od vodozemaca. Također, dobiveni su indeksi osjetljivosti korelirani s procjenama u Crvenoj knjizi, uz nekoliko iznimki. Vrste Testudo hermanni, Zamenis situla i Iberolacerta horvathi imaju veliku osjetljivost, a mali status ugroženosti koji se treba preispitati. Važna herpetološka područja prostiru se po većini Hrvatske obale, te većim dijelom Dinarida. Zaključak je da se procjenom osjetljivosti dolazi do kvalitetnije procjene stanja ugroženosti herpetofaune nego procjenama u Crvenoj knjizi.

Sažetak (engleski)

There are 59 species of amphibians and reptiles in Croatia and Bosnia and Herzegovina, so there is a need to assess their sensitivity, since the endangerment assessments in the Red List take into account only the geographical distribution, and not the ecological parameteres. In this paper a number of variables is singled out, which include ecological, biological, geographical, and anthropological factors. For each species and variable one of four categories was asigned: from 0 - the lowest, to 3 - the highest sensitivity. Data for each type is obtained from examining the literature, and also from experts' personal experiences. The sensitivity index of each species was calculated as the sum of values of all variables and divided by the number of variables. A correlation of the sensitivity index and the national status of endargement in the Red List was made, and important herpetological areas were defined using three maps. The results show that reptiles are more sensitive than amphibians. Also, the resulting sensitivity indices correlate well with the assessments in the Red List, with few exceptions. Species Testudo hermanni, Zamenis situla and Iberolacerta horvathi are highly sensitive, so their low endangerment status should be reviewed. Important herpetological areas spread across most of the Croatian coast, and a large part of the Dinarides. In conlusion, the assessment of sensitivity of the herpetofauna gives a better endangerment assessment than those that can be found in the Red List.

• Ključne riječi: indeksi osjetljivosti; herpetofauna; Hrvatska; Bosna i Hercegovina; nacionalni status ugroženosti
• Ključne riječi (engleski): sensitivity index; herpetofauna; Croatia; Bosnia and Herzegovina; national conservation status
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:217:439712
• Studijski program: Naziv: Znanosti o okolišu; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra struke znanosti o okolišu (mag. oecol.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2017-04-24 09:34:49