| Sažetak | Makroevolucija je područje brojnih rasprava između evolucijskih biologa. Osnovnom
definicijom makroevolucije se smatra evolucija na razini ili iznad vrste kroz duži vremenski
period. Na pitanje koja je razlika između makroevolucije i mikroevolucije povlači se granica
na specijaciji te se po mišljenju nekih evolucijskih biologa makroevolucija može svesti na
mikroevoluciju, dok je prema drugima poput Hautmanna makroevolucija ta koja determinira
proliferaciju novih svojstava nastalih mikroevolucijskom promjenom. Još uvijek nije
razjašnjeno odvija li se makroevolucija prema hipotezi filetičkog gradualizma, polagano i
postepeno ili prema hipotezi isprekidane ravnoteže koju su postavili Eldredge i Gould koja tvrdi
da se evolucija odvija skokovito sa periodima nagle promjene i dugim periodima stagnacije.
Ukoliko se pogleda današnje bioraznolikost i pretpostavi zajedničko podrijetlo može se vidjeti
da se makroevolucija odvija. Postoje brojni dokazi zajedničkog podrijetla poput pronađenih
fosila koji odgovaraju prijelaznim oblicima između skupina kao što je čuveni Archaeopteryx,
homolognih sekvenci DNA, pseudogena i transpozona ugrađenih na istim lokacijama u srodnim
vrstama, zaostalih vestigijalnih strukura, pojave atavizama te brojnih drugih. Metode
proučavanja makroevolucijskih trendova su komparativna morfologija, analiza fosila, pristup
razvojne evolucijske biologije te najnovija genomska filostratigrafija koju je osmislio Tomislav
Domazet-Lošo. Metoda genomske filostratigrafije se temelji na traženju homolognih gena
unutar skupina, filostratuma, kako bi se odredilo evolucijsko podrijetlo bioloških struktura.
Uspješno je korištena za datiranje pojava određenih struktura mozga i prvih pojava osjetilnih
organa u evolucijskoj povijesti Vertebrata te za određivanje indeksa starosti transkriptoma u
razvojnim stadijima. |
| Sažetak (engleski) | Macroevolution is a field of numerous discussions among evolutionary biologists. The
basic definition is that it is evolution at or above the species level over a long period of time.
When asked what the difference between macroevolution and microevolution is, the barrier is
put at speciation, and according to some evolutionary biologists, macroevolution can be reduced
to microevolution, while according to others such as Haurtmann, macroevolution determines
the proliferation of new properties created by microevolutionary change. The debate is still
ongoing whether macroevolution happens as depicted by the hypothesis of phyletic gradualism,
slowly and gradually, or according to the hypothesis of punctuated equilibrium set by Eldredge
and Gould, which claims that evolution happens in spurts of rapid change and long periods of
stasis. If one just looks at today's variety of life, we can see that macroevolution has taken place
if we assume a common origin. There is ample evidence for this, such as fossils found which
correspond to transitional forms between groups such as the famous Archaeopteryx,
homologous DNA sequences, pseudogenes and transposons, residual vestigial structures,
atavisms and more. Methods of studying macroevolutionary trends are comparative
morphology, fossil analysis, the evolutionary developmental biology approach and the latest
genomic phylostartigraphy designed by Tomislav Domazet-Lošo. Phylostratigraphy is based
on the search for homologous genes within groups, the phylostrata, to determine the
evolutionary origin of certain structures. It has been succesfully used to determine when sensory
features appeared in the vertebrate lineage, when certain features of the vertebrate brain
appeared and to determine the age index of the transcriptome at developmental stages. |
