Raznolikost kamenih koralja (Anthozoa, Scleractinia) na području Kvarnera

diplomski rad

• Naslov (engleski): Diversity of Scleractinian corals (Anthozoa, Scleractinia) in the Kvarner region
• Autor: Iva Alač
• Mentor: Petar Kružić (mentor)
• Član povjerenstva: Petar Kružić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Marija Gligora Udovič (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Ana Galov (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Ivana Maguire (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Prirodoslovno-matematički fakultet; (Biološki odsjek); Zagreb
• Datum i država obrane: 2020-11-25, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: PRIRODNE ZNANOSTI; Biologija

Sažetak

Biogeografsko tumačenje faune kamenih koralja Jadranskog mora još se uvijek zasniva na
problemima sistematike i nedostatku podataka. Prema podacima iz literature te nedavnih
istraživanja, u području Kvarnera pronađeno je i sakupljeno 16 vrsta kamenih koralja s
šezdeset i dvije postaje. Pronađene vrste predstavljaju oko 57% dosad ukupno pronađenih
kamenih koralja u Jadranskom moru i oko 50% u Sredozemnom moru. Četiri vrste smatraju
se endemima Sredozemnog mora. Raznolikost podloge i bentoskih biocenoza značajna je za
rasprostranjenost kamenih koralja u području Kvarnera. Velika bioraznolikost koralja na
području Kvarnera pod jakim je antropogenim utjecajem te negativnim utjecajem klimatskih
promjena i zagrijavanja mora. Tijekom istraživanja kamenih koralja u području Kvarnera
utvrđeno intenzivno širenje invazivne alge Caulerpa cylindracea Sonder na svim istraživanim
postajama. Najviše su ugrožene vrste biocenoze fotofilnih alga poput solitarnog koralja
Balanophyllia europaea i kolonijalne vrste Cladodora caespitosa. Riba papigača
Sparisoma cretense (Linnaeus, 1758) utvrđena je na većini istraživanih postaja u južnom
dijelu Kvarnera. Sve istraživane vrste pokazuju stupnjeve oštećenja populacija vezano za
temperaturne anomalije. Najviše su ugroženi kameni koralji Cladocora ceaspitosa,
Balanophyllia europaea, Madracis pharensis te Leptopsammia pruvoti. Utvrđeno je i
izbjeljivanje polipa kod vrsta Cladocora caespitosa, Madracis pharensis i Balanophyllia
europaea tijekom ljetnih mjeseci 2019. godine. Ovi koralji pokazali su se kao odlične
indikatorske vrste na kojima se može provoditi monitoring, jer su izuzetno osjetljive na
klimatske i negativne antropogene utjecaje.

Sažetak (engleski)

Biogeographical interpretation of the Scleractinian fauna of the Adriatic Sea is still based on
taxonomical problems and shortage of data. Using data of recent research and previous
literature records, sixteen Scleractinian species were recorded and collected in the area of
Kvarner Region from 62 stations. Recorded species account for about 57% of Scleractinians
known in the Adriatic Sea, and for about 50% of Scleractinians known in the Mediterranean
Sea. Four species are considered to be Mediterranean endemics. Heterogeneity of substrates
and benthic communities is considerable in the Kvarner Region, with Scleractinians present
on most different kinds of substrates and in a wide range of benthic communities. The large
biodiversity of corals in the Kvarner area is strongly influenced by anthropogenic influences
and the negative impact of climate change and sea warming. During the research of stone
corals in the Kvarner area, intensive spread of the invasive alga Caulerpa cylindracea found
Sonder at all investigated stations. The most endangered species are biocenosis of
photophilous algae that lives on corals such as the solitary coral Balanophyllia europaea and
the colonial species Cladodora caespitosa. The parrot fish Sparisoma cretense (Linnaeus,
1758) was found at most of the investigated stations in the southern part of Kvarner. All
studied species show degrees of damage to populations related to temperature anomalies. The
most endangered are the stone corals Cladocora ceaspitosa, Balanophyllia europaea,
Madracis pharensis and Leptopsammia pruvoti. Polyp bleaching was also found in the
species Cladocora caespitosa, Madracis pharensis and Balanophyllia europaea during the
summer months of 2019. These corals have proven to be excellent indicator species on which
monitoring can be carried out, as they are extremely sensitive to climatic and negative
anthropogenic influences.

• Ključne riječi: kameni koralji; Scleractinia; Kvarner; Jadransko more
• Ključne riječi (engleski): stony corals; Scleractinia; Kvarner; Adriatic Sea
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:217:921288
• Studijski program: Naziv: Ekologija i zaštita prirode; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra ekologije i zaštite prirode (mag. oecol. et prot. nat.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2020-11-30 10:01:54