| Abstract | Hrvatska je mala zemlja bogate bioraznolikosti zahvaljujući svom geografskom položaju i tri biogeografske regije: mediteranskoj, alpinskoj i kontinentalnoj. Njena populacija zmija, koja se sastoji od ukupno 15 vrsta iz obitelji Colubridae i Viperidae, ima ključnu ekološku ulogu. Međutim, zmije u Hrvatskoj suočavaju se s raznim ugrozama, uključujući uništavanje staništa, klimatske promjene i utjecaje uzrokovane ljudskim djelovanjem poput nezakonitog sakupljanja iz prirode. Unatoč sveobuhvatnom zakonskom okviru za zaštitu prirode u Hrvatskoj, usklađenom s propisima Europske unije, učinkovito očuvanje zmija ostaje izazov zbog slabe provedbe zakona, neadekvatnog financiranja i nedovoljno sakupljenih podataka. Napore za očuvanje podupiru međunarodni okviri kao što su IUCN i CITES, kao i lokalne inicijative kao što je projekt OPKK, koji je poboljšao praćenje i izvješćivanje o populacijama zmija. Nedavne procjene, uključujući izradu geografskih karata rasprostranjenosti, ističu prioritetna područja za očuvanje zmija. Međutim, hitno je potrebno ažurirati zastarjele propise, procjene rizika i ugroza, proširiti terenska istraživanja i podići svijest javnosti kako bi se osiguralo održivo očuvanje zmija u Hrvatskoj. Buduće mjere moraju biti usmjerene na rješavanje nedostataka podataka i poboljšanje provedbe zakona. |
| Abstract (english) | Croatia is a small country with rich biodiversity thanks to its geographic location and three biogeographical regions: Mediterranean, Alpine, and Continental. Its snake population, consisting of 15 species from the Colubridae and Viperidae families, plays a key ecological role. However, snakes in Croatia face various threats, including habitat destruction, climate change, and human-induced impacts such as illegal collecting from the wild. Despite a comprehensive legal framework for nature protection in Croatia, aligned with European Union regulations, effective conservation of snakes remains a challenge due to inadequate enforcement of laws, inadequate funding, and insufficient data collection. Conservation efforts are supported by international frameworks such as IUCN and CITES, as well as local initiatives like the OPCC project, which has improved monitoring and reporting on snake populations. Recent assessments, including the creation of geographic distribution maps, highlight priority areas for snake conservation. However, there is an urgent need to update outdated risk assessments, expand field research, and raise public awareness to ensure sustainable snake conservation in Croatia. Future measures must focus on addressing data gaps and improving law enforcement. |
