| Abstract | U središnjem dijelu hrvatskog Jadrana, između šibenskih i zadarskih otoka, smjestila se jedna zasebna skupina otoka, Kornati. Zbog izuzetnih krajobraznih ljepota, zanimljive geomorfologije, velike razvedenosti obale i bogatih biocenoza morskog ekosustava, godine 1980. veći dio Kornatskog akvatorija proglašen je nacionalnim parkom. Danas NP "Kornati" zauzima površinu od oko 220 km2 i uključuje ukupno 89 otoka, otočića i hridi s približno 238 km obalne. Pored ovog, relativno velikog broja otoka, kopneni dio parka čini tek manje od 1/4 ukupne površine, dok je sve ostalo morski ekosustav. Kornatski arhipelag je iznimno bogat životinjskim i biljnim vrstama, no zbog nedovoljne istraženosti vrlo je malo podataka o vrstama koje obitavaju u nacionalnom parku. Kopnena flora i nakon dugog niza godina i dalje nije u potpunosti poznata. Procjenjuje se da u području Kornatskog otočja egzistira oko 700 - 800 biljnih svojti. U vegetacijskofitogeografskom smislu, Kornati pripadaju eumediteranskoj vegetacijskoj zoni mediteranskolitoralnog pojasa mediteranske regije, a fitogeografski pripadaju istočnojadranskom sektoru jadranske provincije. Kopnena fauna Kornatskog arhipelaga je vrlo malo proučena, dok je morska fauna mnogo bolje istražena. Broji 352 svojte, što čini oko 52% od ukupnog broja zabilježenih bentoskih svojti u Jadranu (682 svojte) i 3 vrste morskih cvjetnica. U novije doba posebna pozornost se posvećuje istraživanju morske faune. Prema dosadašnjim istraživanjima utvrđeno je oko 850 svojti makro- i meiofaune. Posebno su istražena životne zajednice morskog dna i naselja riba. Pretpostavlja se da u akvatoriju Kornatskog otočja živi barem 2500 do 3000 svojti bentoske i pelagičke faune. Godine 1980. Kornatski arhipelag je proglašen Zakon o Nacionalnom parku "Kornati" koji je obuhvatio Donje Kornate (Kornatski i Piskerski otočni niz) i jugoistočni dio Dugog Otoka sa zaljevom Telašćica. U granicama parka našlo se područje ukupne površine 26.200 hektara koje se protezalo na tadašnje dvije općine: Šibensku i Zadarsku. Tokom niza godina došlo je do mnogo promjena u zakonima o zaštiti parka no danas je na snazi Zakon o izmjenama Zakona o Nacionalnom parku "Kornati", donesen 1997. Godine, kojim je područje parka smanjeno na približno 21.800 hektara i u kojem se našlo ukupno 89 otoka, otočića i hridi. Do promjena u zakonima dolazi uglavnom zbog administrativnih i zakonodavnih problema, a ne zbog poboljšanja problema vezanih za zaštitu prirode. Najveća prijetnja Nacionalnom parku Kornati je antropogeni utjecaj. Zbog veličine parka i položaja vrlo je teško poduzeti prave mjere zaštite. Samim time javlja se i problem provođenja zakona i odredbi kao i nadziranje i kontrola provođenja zakona u slučaju kršenja postojećih zakona. Osim antropogenih utjecaja prijetnja parku su i klimatske nepogodnosti, za koje je također odgovoran čovjek. Sam biološki štetan utjecaj na biocenoze parka vrlo je teško kontrolirati uvođenjem zakona te bi trebali stupiti na snagu zakoni i odredbe za istraživanje i uvođenje projekata u kojima bi se istražile razne mogućnosti očuvanja preostalog živog i neživog dijela krajobraza Kornatskog arhipelaga. |
| Abstract (english) | In the middle part of the Croatian Adriatic Sea, at the join of the islands of Šibenik and Zadar, are located numerous islands that are by many things special, islands called Kornati. Because of its breathtaking landscapes, interesting geomorphology, well indented coastline and its rich sea ecosystem, in the year 1980, the majority of islands have become a national park. Kornati Islands National Park consists of 140 islands, some large, some small, making Kornati the densest archipelago in the Mediterranean Sea. And by this, relatively big number of islands, the continetal part of the part makes a little less than 1/4 of its total size, while the rest of its area is the sea and its flora and fauna. Although, the Kornati archipelago has a very rich flora and fauna, most of its unique species are not enough researched. The majority of vegetation is still, after many years, practically unknown. It is estimated that there are around 800 plant species. The land fauna is being researched and it is known that there are around 352 species that are typical for the Adriatic and the Mediterranean. Apart from sea-gulls, which are the most numerous animals, there are some lizards and ring-snakes, and 69 varieties of butterfly, some amphibians and rodents. The local ichthyological fauna is also sparse. As regards marine life, the Kornati islands are typical of the Adriatic and the Mediterranean, but, due to the underwater relief, streams and special characteristics of the sea in this labyrinth, there are also some peculiarities: algae, corals and sponges. The researches estimate that there are around 3000 species that are either pelagic or benton species. Since the year 1980 the Kornati archipelago has been protected by the Law of the National Park Kornati, which includes the Lower Kornati Islands and the SE part of Dugi otok with the Telašćica bay. The area protected by the law is more than 26 200 ha. Over the years the law changed, and today the 1997 Law of the National Park Kornati protects the archipelago that was reduced to 21 800 ha. The main problem is that the laws changed because of administrative and legislative problems, and not becuase the state wants to offer better protection to numerous islands. The biggest threat to harmony on the islands is the antropogenic influence. Due to its size it is very hard to provide maximum protection and law reforms to the Kornati Islands. In addition, climate changes are also harming the ecosystem, and the state should support and finance more projects and scientific researches in order to fully preserve the landscape and its ecosystem. |
