Pages
-
-
Fenotipske promjene vrste Asellus aquaticus (Isopoda, Crustacea) uslijed izloženosti mraku i farmakološkim modulatorima
-
Manuela Žugaj
Slatkovodni jednakonožni rakovi vrste Asellus aquaticus naseljavaju površinska i podzemna staništa u kojima poprimaju različite fenotipove. Fenotipska plastičnost, sposobnost genoma da proizvede različite fenotipove uslijed djelovanja okoliša, je potencijalni mehanizam kojim se površinske populacije prilagođavaju podzemlju. Poznato je da epigenetski mehanizmi imaju važnu ulogu u odgovoru genoma na okoliš. Stoga sam u ovom radu istražila kako mrak, najbitnija karakteristika...
-
-
Fenotipske razlike pacijenata oboljelih od bolesti Xeroderma pigmentosum ovisne o tipu mutacije
-
Mia Pejković
Xeroderma pigmentosum (XP) je recesivna autosomalna bolest prouzročena nemogućnošću popravka oštećene DNA, koja nastaje kao posljedica izlaganja UV-zračenju. Simptomi bolesti variraju, ali se u osnovi mogu podijeliti na okularne, kožne, oralne i neurološke lezije. Postoji osam podtipova bolesti, od XPA do XPG uključujući i XPV. Sedam od osam podtipova, XPA do XPG, imaju mutaciju unutar gena koji sudjeluju u ekscizijskom popravku nukleotida (NER), mutirani su im geni potrebni za...
-
-
Feritin - do 4500 iona željeza po molekuli proteina
-
Valentina Ević
Feritin je globularni proteinski kompleks koji se sastoji od 24 podjedinice te je prvenstveno unutarstanični protein za skladištenje željeza u prokariotima i u eukariotima. Feritin zadržava željezo u topljivom i netoksičnom obliku.1 Kada se hemoglobin u krvi istroši, željezo iz njega se može privremeno uskladišiti u obliku feritina i ponovo upotrijebiti za sintezu hemoglobina. Kod kralježnjaka feritin se uglavnom nalazi u stanicama, ali je u manjoj mjeri prisutan u plazmi. Feritin...
-
-
Fermat-Steinerov problem
-
Monika Cikojević
Fermat-Steinerov problem je klasičan matematički problem kojim se niz matematičara bavio još od 17. stoljeća. Problem se sastoji u određivanju takve točke u ravnini zadanog trokuta da zbroj njezinih udaljenosti od vrhova trokuta bude minimalan. Zanimljivo je da se rješenje može naći potpuno različitim pristupima, od čisto geometrijskih, preko diferencijalnog računa, do praktičnog mehaničkog rješenja u kojem se koristi princip minimalne energije. Motivacija i za osnovni i za...
-
-
Fermatov doprinos u teoriji brojeva
-
Valentina Plantak
Pierre de Fermat jedan je od najvećih matematičara 17. stoljeća. Smatra ga se utemeljiteljem moderne teorije brojava. Glavni cilj ovog diplomskog rada je prikazati i dijelom dokazati Fermatove rezultate i doprinose u teoriji brojeva. Fermat je dao čitav niz tvrdnji, uglavnom bez dokaza, koje su se godinama, a neke i stoljećima kasnije pokazale istinitima. Fermat je poznat po brojevima oblika \(F_m=2^{2^{m}}+1, m \in \mathbb{N}\) koji se zovu Fermatovi brojevi te po svom doprinosu u...
-
-
Fermatova četvorka
-
Lovro Čupić
Fermatova četvorka je skup \(\{1,3,8,120 \}\) sa svojstvom da je umnožak bilo koja dva njegova elementa uvećan za 1 potpuni kvadrat. Općenito, skupovi od \(m\) prirodnih brojeva s danim svojstvom nazivaju se Diofantove \(m\)-torke. U ovom radu pokazujemo da ako je \(\{1,3,8, d \}\) Diofantova četvorka, tada je \(d = 120\). To su izvorno dokazali Baker i Davenport u [1], gdje su uveli metodu osnovanu na teoriji linearnih formi u logaritmima algebarskih brojeva i metodu redukcije...
-
-
Fermatovi brojevi
-
Ivana Lepan
Fermatovi brojevi su brojevi oblika \(f_n = 2^{2n} + 1, n = 0, 1, 2, \dots\) Ukoliko je \(f_n\) prost broj, nazivamo ga Fermatovim prostim brojem. Fermat je smatrao da su svi brojevi tog oblika prosti brojevi, no Euler je opovrgnuo tu tvrdnju pokazavši da je Fermatov broj \(f_5\) složen broj. Stoga se možemo pitati postoji li beskonačno mnogo prostih brojeva oblika \(2^{2n} + 1\). Hipoteza je da je samo konačno mnogo Fermatovih brojeva prosto. No, to je još uvijek otvoren, ali ne i...
-
-
Fermi-Pasta-Ulamov model
-
Kristina Čižmek
U ovom radu proučavali smo neke temeljne rezultate teorije diferencijalnih jednadždbi koje smo zatim iskoristili za objašnjenje Fermi-Pasta-Ulamovog modela. Enrico Fermi, Stanisław Ulam i Johan R. Pasta izveli su eksperiment u kojem su promatrali N identičnih kuglica (masa) od kojih su susjedne kuglice povezane oprugama, a krajnje kuglice su pričvršćene za fiksne pozicije. Dodatna pretpostavka je da je kretanje kuglica ograničeno samo na kretanje duž pravca. Na početku rada...
-
-
Fermijeve površine kuprata u modelu četiri vrpce
-
Mislav Nebl
Analizom Fermijevih površina više vrsta kuprata modelom četiri vrpce pokazano je da je takav model prikladan za ugađanje Fermijevih površina. Promjene oblika Fermijeve površine u ovisnosti o dopiranju i materijalu modelirane su promjenama para metara energije atomskih orbitala, dok su preklopi bili konstantni. Primijećeno je da je ugađanje najosjetljivije na energiju bakrove 4s orbitale. Ona se mijenja kontinuirano u funkciji dopiranja kod jednoravninskog, a diskontinuirano kod...
-
-
Ferocen i njegovi spojevi
-
Luka Balen
Ferocen je organometalni spoj iz skupine metalocena. Zanimljiv je zbog svoje specifične strukture i svojstava te široke primjene u sintezi raznih derivata. Koristi se kao katalizator te nalazi primjenu kao dio većih organometalnih spojeva i polimera čime ih uptpunjuje dodatnim korisnim svojstvima. Njegovi derivati pokazuju elektrokatalitička i enantioselektivna svojstva. U ovom radu ukratko su objašnjena svojstva ferocenskog sustava te primjena sustava ferocen/ferocenijev kation kao...
-
-
Fetalni obrazac ekspresije neurokana u neostrijatumu čovjeka
-
Martina Mavrović
Ovaj rad opisuje izražaj (ekspresiju) hondroitin-sulfat proteoglikana neurokana (NCAN) u neostrijatumu fetusa čovjeka od 12. do 40. tjedna gestacije (TG), primjenom indirektne imunohistokemijske metode na postmortalnom moždanom tkivu. Utvrđen je vremenski i prostorni obrazac izražaja neurokana u fetalnom neostrijatumu. Neurokan je eksprimiran u strijatumu od 16. do 25. TG. U ranoj fazi ekspresije 16.-18. TG neurokan je prisutan u staničnim otočićima – striosomima, te sa 19./20. TG...
-
-
Feuerbachova kružnica i Simsonov pravac
-
Magdalena Mikulić
U ovom radu proučavali smo kružnicu devet točaka (Feuerbachovu kružnicu), Feuerbachov teorem i Simsonov pravac. Za svaki trokut \(ABC\), polovišta stranica \(A', B',C'\), nožišta visina \(D, E, F\) te točke \(M, N, P\) koje su polovišta dužina \(\overline{AH}, \overline{BH}, \overline{CH}\), pri čemu je \(H\) ortocentar danog trokuta, leže na kružnici \(k_9\) koju nazivamo kružnicom devet točaka ili Feuerbachovom kružnicom. Središte te kružnice je polovište dužine...
Pages
