Pages
-
-
Fitoplankton u ekstremnom okolišu euksiničnog morskog jezera (Rogozničko jezero)
-
Nikola Malešević Rogozničko jezero je mali, zatvoreni i dijelom izolirani morski ekosustav smješten na poluotoku Gradina. Jezero je karakterizirano ekstremnim i vrlo promjenjivim ekološkim uvjetima (sezonalna varijacija saliniteta i temperature, stratifikacija i miješanje unutar stupca vode, redoks procesi i euksinični uvjeti, koncentracija nutrijenata) koji značajno utječu na dinamiku fitoplanktona jezera. Sezonalna vertikalna mješanja unutar stupca vode obično se javljaju u vrijeme jeseni i zime,...
-
-
Fitoplanktonske zajednice akumulacija rijeke Drave
-
Kristina Plavšić Uzorci fitoplanktona prikupljeni su uz istovremeno mjerenje fizikalno-kemijskih parametra vode tijekom svibnja, lipnja, rujna, i studenog 2012. te svibnja, lipnja, kolovoza i listopada 2013. godine u tri akumulacije rijeke Drave. Uzrokovano je 8 postaja. Cilj je bio odrediti sastav fitoplanktonske zajednice primjenom funkcionalnih skupina, abundanciju i biomasu mrežnog fitoplanktona.
Brojnost fitoplanktona izračunata je iz broja stanica i pripadajućeg volumena uzorka. Mjerenjem veličine...
-
-
Fitoplazmoze četinjača
-
Barbara Šafarić Fitoplazme su prokarioti bez stanične stijenke te kao biljni patogeni uzrokuju bolesti biljaka diljem svijeta. S vrlo malenim genomom, od 530 do 1350 kb, prosječne su veličine od 200 do 800 nm. Nedostaju im važni geni koji sudjeluju u važnim metaboličkim putevima, kao što su (I) F0F1-ATP–sintaza, geni uključeni u put pentoza fosfata, (II) biosintezu aminokiselina i masnih kiselina, (III) metabolizam aminokiselina, nukleotida, šećera te (IV) geni zaduženi za fiksaciju CO2....
-
-
Fitoremedijacija pesticida
-
Lana Kekelj Primjena kemijskih spojeva u svrhu zaštite usjeva, plodova i namirnica seže u daleku prošlost. Primjena sumporovih spojeva započela je kod Sumerana, a revolucija u proizvodnji i upotrebi pesticida započela je 20-ih godina prošlog stoljeća. Danas je na svjetskom tržištu dostupno više od 2.500 različitih pripravaka pesticida, dok su u Republici Hrvatskoj za uporabu dopuštene 363 aktivne tvari. Pesticide s obzirom na ciljnu skupinu organizama kao metu djelovanja pojedinog pesticida...
-
-
Fitotoksični učinak mikroplastike na
fotosintezu
-
Paola Rumin Obzirom da je mikroplastika jedan od gorućih problema današnjice, proučavanje njenog utjecaja
na živa bića od iznimne je važnosti. Biljke kao primarni producenti koji se nalaze na dnu
hranidbenog lanca dobivaju još jednu dimenziju važnosti. Naime, mikroplastika na mnogo načina
prikazanih u ovom radu, može umanjiti fotosintetsku sposobnost biljaka. Smanjenje primarne
produkcije te akumulacija plastike u biljnim tkivima predstavljaju problem za sva živa bića koja
ovise o...
-
-
Fitotoksični učinci nanočestica metala
-
Nela Košić Tijekom posljednjih desetljeća nanotehnologija je postala primjenjiva u gotovo svim znanostima, a posebice biologiji, kemiji, fizici, mehanici, medicini i farmaciji. Konačan proizvod ove interdisciplinarne grane jesu nanočestice, koje se svojim unaprijeđenim svojstvima razlikuju od izvornih materijala Posebna skupina koja se izdvaja su nanočestice metala (MNPs), čija je primjena osobito popularna u poljoprivredi gdje se koriste u sastavu pesticida i umjetnih gnojiva, što vrlo često...
-
-
Fitotoksični učinci nanočestica srebra stabiliziranih s različitim omotačima na duhan (Nicotiana tabacum L.)
-
Dajana Matić Zbog jedinstvenih i korisnih svojstava nanočestica srebra (AgNP) povećava se njihova upotreba u različitim industrijskim i znanstvenim područjima te komercijalnim proizvodima, što neizbježno dovodi do njihovog otpuštanja u okoliš s nepoznatim posljedicama za žive organizme. Iako mehanizmi toksičnosti AgNP nisu posve razjašnjeni, jasno je da fizikalno-kemijska svojstva AgNP utječu na njihove biološke učinke. U ovom radu istraženi su učinci AgNP stabiliziranih s tri različita...
-
-
Fizika bezmasenih čestica
-
Lucija Sokolić Koncept mase kompleksan je pojam u fizici. Definicije mase mijenjale su se tijekom 19. i 20. stoljeća. Kako se mijenjala definicija mase, tako se popratno mijenjala i definicija relativističke mase. Mnogo fizičara se i danas zalaže za relativističku masu, iako je kao koncept odbačen početkom 20. stoljeća. Relativizam, kao novi koncept predstavljen u 20. stoljeću, bazira se na četverodimenzionalnom Minkowski prostorvremenu. Bezmasene čestice, kao što su fotoni, nemaju energiju...
-
-
Fizika i primjena organskih molekularnih uređaja
-
Tomislav Novosel OLED, skraćenica od organske svjetleće diode, je tehnologija koja je uvelike poboljšala i doprinijela razvoju boljih i kvalitetnijih zaslona i svjetlosnih uređaja. To je tehnologija budućnosti čije vrijeme još nije u potpunosti došlo ali dolazi sigurnim korakom i malo po malo postaje glavni čimbenik u razvoju TV-a i prateće industrije. Razvojem OLED tehnologije klasični LCD zasloni odlaze u zaborav, a na scenu dolaze puno bolja i praktičnija rješenja. Osim u TV industriji,...
-
-
Fizika i sport
-
Miriam Jakšić Danas, u suvremenom obrazovanju koje stavlja naglasak na znanja i vještine za nova zanimanja 21. stoljeća, nastava fizike ima sve veći utjecaj i značaj. U ovome se radu naglasak stavlja na rano učenje fizike, već u nižim razredima osnovne škole. Brojna istraživanja pokazuju da je susretanje djece sa STEM područjima (prirodoslovlje, tehnologija, inženjerstvo i matematika) bitno za njihov daljnji interes i motivaciju prema tim područjima. Djeca su u ranoj dobi jako znatiželjna,...
-
-
Fizika kao okosnica ranog znanstvenog obrazovanja u vrtićima i razrednoj nastavi
-
Filipina Bekavac Tema ovog rada je rano učenje s naglaskom na fiziku. Tijekom 20. stoljeća prevladavalo je mišljenje da su djeca u vrtiću premlada za upoznavanje s konceptima prirodnih znanosti i da se u tim godinama trebaju samo igrati. Brojna istraživanja s početkom 21. stoljeća pokazuju da je upoznavanje djece s konceptima prirodnih znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) ključno za njihovo daljnje napredovanje i usmjeravanje prema tim područjima. Kada govorimo o fizici,...
-
-
Fizika munja i grmljavine
-
Nataša Gotal Strujni krug Zemlje je električni sistem građen kao sferni kondenzator sa dvije sferne koncentrične plohe, jedna je Zemljina površina, a druga je elektrosfera. Između njih nalazi se atmosfera kao dielektrik. U razdoblju lijepog vremena atmosfera je slabo vodljiva zbog djelomičnog ioniziranja atoma i molekula djelovanjem ultraljubičastog zračenja Sunca, kozmičkog zračenja i Zemljine radioaktivnosti. Između sfernih ploha postoji struja lijepog vremena od oko 1kA, ili 2pAm-2. Njome...
Pages
