Pages
-
-
Biokemijski uzroci anemija
-
Katarina Puklavec Anemija je jedna od najučestalijih bolesti današnjice te pogađa sve dobne skupine i geografska
područja. Dobne skupine najpodložnije razvitku anemije su novorođenčad, trudnice i
adolescenti, odnosno organizmi koji prolaze neku vrstu razvoja. Do danas, poznato je oko 400
vrsta anemije, a velika većina se pojavljuje u iznimno rijetkim slučajevima. Čest i najlakše
izlječiv uzrok anemija jest malnutricija, odnosno nedovoljan unos važnih mikronutrijenata
prehranom. Kako...
-
-
Bioklastične naslage miocenske starosti na području Dubravica-Veternica
-
Tin Barić Istraživane su bioklastične marinske naslage miocenske starosti na području između okretišta Dubravica i odvojka planinarskog puta za Veternicu. Ove naslage se ističu u reljefu istraženog područja kao otporne na trošenje. Uz klasičnu tehniku pripreme izbrusaka, primijenjena je i modificirana tehnika mokrog prosijavanja. Određeni su glavni fosili (foraminifere, crvene alge, školjkaši, puževi, skafopodi, makovnjaci, ostrakodi i ježinci) koji se pojavljuju u dva osnovna tipa...
-
-
Bioklimatska obilježja Botaničkog vrta PMF-a u Zagrebu
-
Vanja Hudi Rad se bavi osjetom ugode u Botaničkom vrtu u 7, 14 i 21 sat u razdoblju od 1. svibnja do 30. studenog 2018. godine. Kao pokazatelj osjeta ugode korišten je termohigrometrijski indeks (THI). Rezultati rada su pokazali da je Botanički vrt pogodniji za boravak ljudi u odnosu na izgrađene površine, te da ima rashlađujući utjecaj. Rezultati rada potvrđuju da je osjet ugode povoljniji na zelenim površinama u gradu u odnosu na izgrađene, te se mogu primijeniti u planiranju aktivnosti na...
-
-
Biologija bjesnoće
-
Dania Randi Bjesnoća je virusna bolest koja uzrokuje akutni encefalitis, prepoznatljiva u urbanom i silvatičnom obliku. Prenosi se među sisavcima, najčešće ugrizom. Virus bjesnoće je RNA virus metkastog oblika iz roda Lyssavirus i porodice Rhabdoviridae. Neurotropan je i preko završetaka aksona retrogradno putuje do centralnog živčanog sustava. Razvoj bolesti odvija se u tri faze, ekscitacijskoj, paralitičkoj i prodromalnoj. Kada se pojave klinički simptomi, smrt je neizbježna. Problem...
-
-
Biologija humanih papiloma virusa
-
Anita Cindrić Humani papiloma virusi (HPV) su mali DNA virusi koji inficiraju keratinocite u koži i sluznicama ljudi gdje obično izazivaju nastanak bradavica. Određeni se tipovi ovih virusa povezuju s etiologijom nastanka karcinoma vrata maternice. Molekularna istraživanja ovog virusa započinju sedamdesetih godina, razvojem metoda molekularne biologije. Danas je već relativno dobro poznata njihova biologija, kao i mehanizam kojim mogu dovesti do stanične transformacije. Životni ciklus im je usko...
-
-
Biologija i domestifikacija papige tigrice (Melopsittacus undulatus)
-
Dyana Odeh Čovjek je od svojih prapočetaka pripitomljavao i držao životinje u svojoj blizini, pa je i tako papigica tigrica postala najpopularnija i najbrojnija papiga koja se drži u kućama. Iako je prva papiga tigrica došla u Englesku tek 1840.god., razmnožavanje papiga u krletkama počelo je 1850.god. Uzgajao se veliki broj papiga, te su uspjeli ovu papigu aklimatizirati i uzgojiti u udomaćenim uvjetima, tako da su skoro sve potrebe za njima podmirivane iz udomaćenog uzgoja u Europi. Danas...
-
-
Biologija i ekologija dugoživaca (Ecdysozoa: Tardigrada)
-
Siniša Habazin Ovaj završni seminarski rad bavi se općenitim prikazom biologije i ekologije dugoživaca. Dugoživci (Tardigrada) su protostomični beskralježnjaci mikroskopske veličine od 0,1 do 2 mm što ih svrstava u meiofaunu. Iako su im pripisivane različite sistematske kategorije, danas se smatraju pripadnicima nadkoljena Ecdysozoa. Opisano je preko tisuću vrsta podijeljenih u tri razreda. Relativno su jednostavne tjelesne građe slične onoj u člankonožaca, kolutićavaca i crvonožaca....
-
-
Biologija i ekologija krokodila (red Crocodylia)
-
Paula Dvorski Krokodili su se pojavili prije oko 240 milijuna godina. U početku su bili male kopnene životinje. Poboljšanje klime omogućilo im je da se razviju u puno veće oblike poput Deinosuchusa koji je dosezao veličinu do 13m. Međutim, klima se mijenjala isto kao i položaj kontinenata što je navelo krokodile da se prilagode novonastalim uvjetima. Recentni krokodili su životinje veličine do 7m i najveći su živući gmazovi. Unutar razreda Reptilia odlikuju se nekim specifičnim anatomskim...
-
-
Biologija i ekologija mediteranske populacije glavate želve (Caretta caretta)
-
Maja Kovačević Glavata želva (Caretta caretta) jedna je od dvije vrste morskih kornjača koje se razmnožavaju i trajno obitavaju u Mediteranu. Tijekom svog dugog života, jedinke mediteranske populacije zadržavaju se u Mediteranu gdje se hrane, razmnožavaju i migriraju između područja oceanske i neritičke provincije. Gnijezde se gotovo isključivo u istočnom Mediteranu na pješčanim plažama Grčke, Turske, Cipra i Libije. Nerijetko stradavaju u ribarskim mrežama ili zbog pojedenog otpada,...
-
-
Biologija oblića rod Anisakis
-
Marko Zagorec Oblići roda Anisakis , nametnici su koji primarno parazitiraju na morsk im sisavc ima. U životnom
ciklusu, međutim parazitiraju i čitavi niz manjih organizam a U svim ovim (među)domadarima
uzrokuju konstantni gubitak energije što utječe na njihovo ponašanje i fiziologiju, a intenzitet
ovisi o količini oblića i naravno, životnom stadiju (starosti) doma dara. Cilj ovog završnog rada je
proučiti i iznijeti svojstva oblića roda Anisakis njihovog izgleda, tj. morfologije,...
-
-
Biologija perunika
-
Marko Doboš Iris je rod biljaka koji sadrži oko 300 vrsta, a rasprostranjen je na cijeloj Sjevernoj Zemljinoj polutci. Staništa su im također jako varijabilna pa ih se može naći od pustinja do močvara. To su višegodišnje zeljaste biljke s rizomom koji puže ili lukovicom. Zahvaljujući svojim velikim i često živopisno obojenim cvjetovima, ove biljke su od najranije povijesti fascinirale ljude. Cvjetovi se najlakše mogu prepoznati po šest listića perigona od kojih su tri vanjska često...
-
-
Biologija poskoka Vipera ammodytes (LINNAEUS, 1758) u kamenolomu Bizek
-
Mladen Zadravec Poskok, Vipera ammodytes (Linnaeus, 1758) je treća prema veličini zmija otrovnica u Europi. Istraživanje populacije u bizečkom kamenolomu provodilo se od 2008. do 2014. godine, kako bi se dobio uvid u biologiju vrste. Ciljevi su bili: utvrditi postojanje međuspolnih razlika u veličini, kakvo je korištenje mikrostaništa i ekspozicija, kolika su područja kretanja, kada i za kojih vremenskih prilika su jedinke aktivne, analizirati prehranu, procijeniti brojnost populacije i istaknuti...
Pages
