Pages

Botoks kao otrov i lijek - mehanizam djelovanja neurotoksina botulina
Botoks kao otrov i lijek - mehanizam djelovanja neurotoksina botulina
Karla Srnec
Neurotoksin botulin je toksin kojeg proizvode bakterije roda Clostridium i najotrovniji je poznati toksin među svim bakterijskim, životinjskim, biljnim i kemijskim otrovnim spojevima. U tijelu čovjeka izaziva bolest koja je poznata pod nazivom botulizam. Toksin se najčešće unosi hranom i tako ulazi u probavni sustav čovjeka, međutim, kroz želudac i crijeva čovjeka on prolazi neaktivan i ne uzrokuje nikakve bolesti probavnog sustava. Krvlju i limfom on putuje do perifernog...
Bourgainov teorem o simpleksu
Bourgainov teorem o simpleksu
Bruno Predojević
U ovoj radnji dokazan je Bourgainov teorem o simpleksu. Teorem tvrdi da za proizvoljan \(n\)-simpleks \(\Delta\) u \(\mathbb{R}^{n+1}\) te za proizvoljan izmjeriv skup pozitivne gornje Banachove gustoće \(A\) \( \subseteq \mathbb{R}^{n+1}\) postoji realan broj \( \lambda_0\), koji ovisi o \(\Delta\) i A, takav da za svaki \(\lambda \geq \lambda_0\) skup \(A\) sadrži vrhove neke izometrične kopije od \(\lambda \Delta\). Dokaz počiva na elementarnim tehnikama Fourierove analize, stoga je...
Boškovićeva teorija konika
Boškovićeva teorija konika
Kristina Košić-Kancir
U ovom diplomskom radu prikazan je jedan od najvažnijih matematičkih doprinosa Ruđera Josipa Boškovića, njegovo djelo Elementi sveukupne matematike (Elementorum universae matheseos), u kojem je prvi puta dana potpuna teorija konika kao ravninskih krivulja korištenjem geometrijskih argumenata, bez korištenja analitičke geometrije i infinitezimalnog računa. U prvom poglavlju dan je životopis Ruđera Boškovića, a u drugom poglavlju prikaz povijesnog razvoja teorije konika, od...
Bošnjaci u Istri – osnove prostornog identiteta
Bošnjaci u Istri – osnove prostornog identiteta
Melina Hapadžić
U radu se analizira prostorni identitet Bošnjaka u Istri, njihova etnička i vjerska pripadnost, jezik, kultura, običaji, tradicija i odnos te zajednice prema drugim narodima na području Istarske županije. Opisana je nacionalna afirmacija bošnjačkog naroda, fizičko-geografska obilježja prostora Bosne i Hercegovine te trenutna društveno-geografska obilježja BiH kao matične države Bošnjaka. Po istom modelu opisana su i obilježja prostora Istre, koju su Bošnjaci, uglavnom iz...
Brasília - urbani eksperiment
Brasília - urbani eksperiment
Linda Korpar
Brasílija je glavni grad Brazila i najveći grad u njegovoj unutrašnjosti. Zauzima površinu od 5 814 km², a prema podacima iz 2014. imala je 2 852 372 stanovnika. Čuvena prijestolnica koja je izgrađena 1960. jedinstveni je primjer grada nastalog ex nihilo. Inicijativu za izgradnju grada pokrenuo je tadašnji predsjednik Juscelino Kubitschek 1956., a sama ideja o glavnom gradu smještenom u unutrašnjosti zemlje javlja se još 1823.. Arhitektura i status glavnog grada čine ga...
Brački kamen, Gospodarski potencijal razovja otoka Brača
Brački kamen, Gospodarski potencijal razovja otoka Brača
Antonio Čveljo
Rad ne sadrži sažetak.
Bressanov problem miješanja
Bressanov problem miješanja
Marin Tomić
U ovom radu proučavamo Bressanov problem miješanja. Dajemo rigoroznu definiciju problema iz Eulerovog i Lagrangeovog gledišta. Prikazujemo rješenje jedne jednodimenzionalne, diskretne varijante problema koju je također formulirao Bressan. Nadalje, prikazujemo pristup dokazu \(L^p\) varijante Bressanove slutnje preko ocjena za bilinearnu singularnu integralnu formu. Na kraju donosimo rješenje još jedne diskretne, dvodimenzionalne varijante problema miješanja.
Briga o potomstvu u beskralježnjaka
Briga o potomstvu u beskralježnjaka
Petra Crnić
Roditeljska skrb kod subsocijalnih beskralješnjaka predstavlja fascinantnu strategiju u kojoj roditelji, iako nisu potpuno društveni, ulažu vrijeme i energiju u osiguranje preživljavanja svojih potomaka. Za razliku od eusocijalnih vrsta, subsocijalni beskralježnjaci nisu potpuno kooperativne vrste, ali su ipak razvili nekoliko strategija brige za svoje potomke, poput čuvanja jaja, viviparnosti i hranjenje mladih do samostalnosti. Ova skrb povećava šanse za preživljavanje i...
Brocardove točke i Brocardov kut
Brocardove točke i Brocardov kut
Tajana Klisura
Brocardova točka trokuta jedna je od osobitih točaka trokuta, a definira se kao točka \(\Omega\) unutar trokuta ABC za koju duzine \(\bar{PA}, \bar{PB}\) i \(\bar{PC}\) zatvaraju sukladne kutove sa stranicama \(\bar{AB}, \bar{BC}\) i \(\bar{CA}\), redom. Pripadne sukladne kutove nazivamo Brocardov kut trokuta. Na analogan način, promjenom orijentacije trokuta, definira se i druga Brocardova točka. Pojam Brocardove točke trokuta moguće je generalizirati i na poligon te tada govorimo o...
Brodogradilište Uljanik u Puli: mogućnosti preobrazbe i revitalizacije industrijskog brownfielda
Brodogradilište Uljanik u Puli: mogućnosti preobrazbe i revitalizacije industrijskog brownfielda
Teodor Macan
Brodogradilište Uljanik, okosnica gospodarstva i čimbenik razvoja Pule od osnutka sredinom 19. stoljeća, slijedom negativnih okolnosti u posljednjim desetljećima dovedeno je pred gašenje svojih pogona, s obzirom na ekonomsku neodrživost poslovanja. Osim svog gospodarskog značaja, brodogradilište Uljanik predstavlja i vrijedan prostorni potencijal grada, budući da zauzima razmjerno veliko područje smješteno na obali Pulskog zaljeva, u neposrednoj blizini centra grada koje je danas...
Brojevni sustavi
Brojevni sustavi
Vedran Batel
Prvi brojevni sustavi razvili su se oko 3500. g. pr. Kr. kada su i prvi puta uvedene brojke. Stare civilizacije koristile su brojevne sustave s bazama 10, 12, 20 i 60. Nas u ovom radu zanimaju općeniti brojevni sustavi s bazom koja je proizvoljan prirodni broj veći od 1. Za njih proučavamo funkciju sume znamenaka definiranu na prirodnim brojevima te općenitije brojanje blokova znamenki. U drugom dijelu rada promatramo prikaz u bazi \(k\) s drugim skupom znamenki te neke nestandardne...
Brojnost probiotskih bakterija u domaćim fermentiranim namirnicama
Brojnost probiotskih bakterija u domaćim fermentiranim namirnicama
Ana Grizelj
Probiotici su živi mikroorganizmi, najčešće bakterije mliječne kiseline, koji imaju blagotvorno djelovanje na zdravlje domaćina. Cilj rada je identificirati probiotičke bakterije u domaćem rasolu te usporediti brojnost probiotičkih bakterija između komercijalno dostupnih probiotika, domaćeg rasola te kupovnih i domaćih mliječnih proizvoda. U radu je korišteno 9 različitih uzoraka domaćeg rasola, 4 različita kupovna probiotika, 4 kupovna mliječna proizvoda te 4 domaća....

Pages