Pages

Demografski razvoj bivše općine Ivanić-grad nakon 1991.
Demografski razvoj bivše općine Ivanić-grad nakon 1991.
Žarko Gambiroža
Na temelju statističke dokumentacije koju čine podaci popisa stanovništva 1991. godine, 2001. godine i 2011. godine, analizirane su osnovne sastavnice ukupnog kretanja stanovništva kao i promjene u pojedinim strukturama stanovništva za područje bivše općine Ivanić-Grad. Bivšu općinu Ivanić-Grad (Otok Ivanić), danas čine administrativne jedinice grad Ivanić-Grad te općine Kloštar Ivanić i Križ. Kao pomoć za izradu rada koriste se GIS alati kako u samoj analizi tako i u...
Demografski razvoj grada Duge Rese nakon 1991. godine
Demografski razvoj grada Duge Rese nakon 1991. godine
Anica Banjavčić
Ovaj diplomski rad temelji se na demografskoj analizi 28 naselja Grada Duge Rese. Sama analiza obuhvaća dva dijela. U prvom dijelu analize utvrđeni su negativni trendovi u gotovo svim naseljima koji su prikazani kao sastavnice općeg, prirodnog i prostornog kretanja. U završnom dijelu rada izrađena je projekcija budućeg kretanja stanovništva do 2021. godine koja je pokazala da se može očekivati nastavak negativnih trendova prisutnih u Dugoj Resi. Također, navedene su ideje za korake...
Demografski razvoj grada Zagreba nakon 1991.
Demografski razvoj grada Zagreba nakon 1991.
Goran Blažević
Rad ne sadrži sažetak.
Demografski razvoj i projekcije budućeg kretanja stanovništva Grada Gospića
Demografski razvoj i projekcije budućeg kretanja stanovništva Grada Gospića
Ivana Čukman
Grad Gospić konstantno od druge polovice 20.st. gubi stanovništvo. Sa smanjenjem broja stanovnika Grad gubi bazu za gospodarski razvoj. Kao središte Ličko-senjske županije i najveće naselje ovog prostora koje samo gubi osnovu za daljnji razvoj, Grad Gospić daje vrlo jasnu buduću demografsku sliku Like. Namjera je izrada projekcije stanovništva koja bi upozorila na sve veće pražnjenje područja Hrvatske koja ostaju neiskorištenog potencijala. Projekcije će pokazati da li je...
Demografski razvoj i projekcije budućeg kretanja stanovništva Grada Pule
Demografski razvoj i projekcije budućeg kretanja stanovništva Grada Pule
Robi Barbić
U radu se analizira demografski razvoj Grada Pule od 1857. do 2011. godine i izrađuju projekcije budućeg kretanja broja stanovnika do 2031. godine. Demografski razvoj Pule vrlo je skokovit i dinamičan, te je pod utjecajem vanjskih faktora. Današnje stanovništvo karakterizira nepovoljna dobna struktura s velikim udjelom starog stanovništva. Metodama demografske projekcije određuje se broj i sastav stanovništva u budućnosti. One imaju vrlo široku znanstvenu i praktičnu primjenu....
Demografski razvoj i suvremeni demografski problemi otoka Hvara
Demografski razvoj i suvremeni demografski problemi otoka Hvara
Antonio Šupraha
Hrvatski otočni prostor spada u populacijski najslabije razvijene prostore unutar države, a s velikim demografskim problemima suočavaju se gotovo svi otoci. Iako otok Hvar spada u skupinu većih i društveno-gospodarski razvijenijih otoka te je dobro prometno povezan s kopnom, također bilježi vrlo negativne demografske trendove. Od početka 20. stoljeća do danas izgubio je gotovo 40% svoga stanovništva, a upravo je na posljednjem popisu zabilježen i najmanji broj stanovnika od...
Demografski razvoj općine Cetingrad nakon 1990. godine
Demografski razvoj općine Cetingrad nakon 1990. godine
Miodrag Lesar
Rad ne sadrži sažetak.
Demografski razvoj općine Livno nakon 1991. godine
Demografski razvoj općine Livno nakon 1991. godine
Kristina Vujeva
Istraživanjem se razmatra demogeografski razvoj općine Livno nakon 1991. godine. Općina je smještena u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine i obuhvaća pedeset i devet naseljenih mjesta. Na temelju statističkih podataka Federalnog zavoda za statistiku i župno-matičnih knjiga može se zaključiti kako općinu obilježavaju dva temeljna demogeografska procesa – depopulacija i starenje stanovništva. Depopulacija i starenje stanovništva posljedica su ratnih zbivanja na području...
Demografski razvoj otoka Paga od druge polovine 20. stoljeća do danas
Demografski razvoj otoka Paga od druge polovine 20. stoljeća do danas
Mateo Milić
U radu je izvršena analiza demografskih procesa otoka Paga te njihov odnos s ostalim društveno-gospodarskim procesima otoka u posljednjih sedam međupopisnih razdoblja. Otok Pag je smješten između Dalmacije i Sjevernog Jadrana i naš je peti otok po veličini. Otok karakterizira dualizam između dva najveća naselja budući da su Pag i Novalja dva pola demografskog i ekonomskog razvoja. Novalja se u posljednjih 20-ak godina iznimno razvila zbog turizma, dok je Pag pretežito stagnirao...
Demografski razvoj poluotoka Pelješca od 1991. do danas
Demografski razvoj poluotoka Pelješca od 1991. do danas
Luka Antičević
Rad ne sadrži sažetak.
Demografski resursi i potencijali te kvaliteta života u Puli
Demografski resursi i potencijali te kvaliteta života u Puli
Ana Okmaca
U radu su istražene demografske karakteristike Grada Pule, demografski resursi i potencijali svih gradova Istarske županije (Pula, Buje, Buzet, Labin, Novigrad, Pazin, Poreč, Rovinj, Umag i Vodnjan) te kvaliteta života, također, u Gradu Puli. Osnovni metodološki pristup u izradi ovoga rada čini analiza znanstvene literature i statističkih izvora te prikaz podataka izradom određenih grafičkih priloga. Provedeno je i terensko anketno istraživanje u trinaest kvartova Grada Pule (Veli...
Demografski resursi otoka Brača
Demografski resursi otoka Brača
Barbara Horvatić
Osnovni faktor preobrazbe prirodne sredine i opće društveno-geografske stvarnosti je stanovništvo. Cilj ovog rada je utvrditi trenutačno stanje demografskih resursa otoka, te pomoću analize sintetičnih pokazatelja demografskih resursa oblikovati tipologiju prostornih jedinica otoka Brača. Na taj način olakšava se njihovo identificiranje, vrednovanje i usporedba. Poseban će naglasak biti na inovacijskim procesima koji su obilježili zadnjih 10 godina odnosno zadnje međupopisno...

Pages