Pages

Dubokomorske praživotinje
Dubokomorske praživotinje
Ana Crnjak
Dubokomorske praživotinje su veličinom sitni, ali ekološki značajni organizmi dubokomorskih ekosustava. Iako slabo istraženi, poznato je da igraju veliku ulogu u dubokomorskoj mikrobnoj hranidbenoj mreži. Istraživanja dubokomorskih praživotinja provedena su na raznim znanstvenim ekspedicijama. Njihova prisutnost zabilježena je na dubinama do 4000 m, te na području svih svjetskih oceana. Kao najbrojniji pripadnici dubokih mora zabilježeni su pripadnici tri glavne skupine, a to su...
Dubokomorske ribe
Dubokomorske ribe
Valentina Gogić
Duboko more predstavlja ekstreman okoliš zbog nedosatka svijetla i visokog tlaka. Bez obzira na navedene uvjete koji su ekstremni za čovjeka, neke ribe su se uspjele prilagoditi i život u dubokomorskom okolišu za njih je normalan život. Zona dubokih voda pokazuje po vrstama i biomasi siromašnu, ali po biologijskim osobinama vrlo zanimljivu dubokomorsku faunu. Tisuću metara ispod površine vode tlak je 100 puta veći nego na površini. Najistaknutije karakteristike dubokomorskih riba...
Dubokomorske ribe
Dubokomorske ribe
Lorena Derežanin
Ribe dubokih mora nastanjuju jedno od najslabije istraženih područja planeta Zemlje. O njihovom ponašanju, prehrani i razmnožavanju vrlo je malo poznato, no usprkos tome, znanstvenici su do danas došli do spoznaje o njihovim osnovnim karakteristikama i prilagodbama na teške uvjete u kojima obitavaju. Jedna od najistaknutijih je svakako biolumiscencija, karakteristična za organizme dubljih slojeva oceana do kojih ne dopire sunčeva svjetlost. Također su važne kako i fiziološke tako...
Dubokomorski glavonošci (Mollusca, Cephalopoda)
Dubokomorski glavonošci (Mollusca, Cephalopoda)
Ines Bistričić
Dubokomorski glavonošci su velika i raznolika skupina životinja koja cijeli svoj život provodi u oceanima na dubinama od 200 do 7000 m. Za život na takvim dubinama potrebne su posebne prilagodbe. Neke od njih su: viskozno tijelo, vrlo razvijena bioluminiscencija, razvijene oči nalik onima u sisavaca i niska razina metabolizma. Sve dubokomorske vrste pripadaju podrazredu Coleoidea, koji sadrži oko 700 vrsta, a taj broj se stalno povećava i to ponajviše otkrivanjem novih dubokomorskih...
Dubokomorski koralji u Sredozemnom moru
Dubokomorski koralji u Sredozemnom moru
Matea Đaković
Dubokomorski okoliš donedavno je bio neistražen i čovjeku gotovo nepoznat, no u posljednjih nekoliko desetljeća krenula su detaljnija istraživanja zahvaljujući razvoju novih tehnologija. Velik dio raznolikosti toga okoliša na čvrstoj podlozi čine dubokomorski koralji. Oni u dubinama formiraju kompleksna trodimenzionalna staništa koja su sklonište, hranilište i rastilište mnogih drugih organizama, nekih čak i komercijalno važnih. Znanstvenici su u Sredozemnom moru otkrili niz...
Dubrovnik u turističkoj ponudi Hrvatske
Dubrovnik u turističkoj ponudi Hrvatske
Martina Barkiđija
Rad ne sadrži sažetak.
Dugine tablice
Dugine tablice
Mirjana Horvat
Cilj ovog diplomskog rada je s teorijske strane objasniti sigurnu komunikaciju, integritet poruka, hash-funkcije te dugine tablice. Prvi dio rada obrađuje dva najvažnija cilja kriptografije, odnosno pružanje privatnosti i integriteta podataka. Sama enkripcija općenito ne pruža integritet podataka, stoga bi se enkripcija trebala koristiti u kombinaciji s drugim tehnikama za postizanje autentifikacije poruke kao što je kod za autentifikaciju poruka, tzv. MAC. Drugi dio rada se odnosi na...
Dugotrajni učinci toksina botulina tipa A na pokazatelje motoričke funkcije u štakora
Dugotrajni učinci toksina botulina tipa A na pokazatelje motoričke funkcije u štakora
Magdalena Matić
Toksin botulina tipa A (BoNT/A), neurotoksin koji uzrokuje mlohavu paralizu mišića, koristi se u kontroli nevoljnih pokreta i spazma kod distonija i spasticiteta. Međutim, korisni motorički učinci kod navedenih poremećaja i njihovo trajanje se ne mogu objasniti isključivim paralitičkim djelovanjem toksina na neuromuskularne veze, a nedavne studije upućuju na moguće središnje učinke. Stoga smo ovdje istražili središnje djelovanje toksina na bihevioralne pokazatelje...
Dupini Jadranskog mora
Dupini Jadranskog mora
Jelena Fajdetić
U Jadranskom moru možemo pronaći morske sisavce poput sredozemne medvjedice (Monachus monachus) te nekoliko vrsta reda kitova. Red kitova (Cetacea) dijelimo na dva podreda: kitove zubane (Odontoceti) i kitove usane (Mysticeti) koje prvenstveno razlikujemo po usima/zubima, građi lubanje i obliku tijela. U ovom radu, osim nabrojanih kitova koji ponekad dolaze u Jadran, detaljnije su opisane vrste iz porodice Delphinidae. To su dobri dupin (Tursciops trucantus) koji je stalni stanovnik...
Duplikacije gena za aminoacil-tRNA-sintetaze i njihove raznolike uloge u bakterijama
Duplikacije gena za aminoacil-tRNA-sintetaze i njihove raznolike uloge u bakterijama
Kian Bigović Villi
Aminoacil-tRNA-sintetaze (aaRS) su skupina enzima koja služi u prevođenju informacije zapisane u nukleinskim kiselinama u informaciju zapisanu u polipeptidnim lancima. Njihova kanonska uloga u bakterijskoj stanici obuhvaća stvaranje aminoacil-tRNA, sparivanjem aminokiseline i pripadne molekule tRNA s visokim stupnjem točnosti. Tako nastala aminoacil-tRNA ribosomima služi kao supstrat za sintezu proteina u procesu translacije. Uslijed mnoštva genskih duplikacija i horizontalnih...
Dva svojstva simetrala kutova trokuta i Steiner-Lehmusov teorem
Dva svojstva simetrala kutova trokuta i Steiner-Lehmusov teorem
Ana Prosenečki
Cilj ovog diplomskog rada je izučavanje nekih značajnih svojstava simetrala kutova trokuta. Rad se sastoji od četiri poglavlja. Nakon uvodnog poglavlja, u drugom poglavlju bavimo se teoremom o simetrali kuta u trokutu. Dajemo nekoliko dokaza tog teorema kao i njegove inačice. Kao primjenu, dobivamo eksplicitne formule za duljine simetrala kutova trokuta. Nadalje, u istom poglavlju izvodimo nekoliko zanimljivih nejednakosti koje uključuju simetrale kutova trokuta. U trećem poglavlju...
Dvodimenzionalni materijali nakon grafena
Dvodimenzionalni materijali nakon grafena
Borna Pielić
U ovom diplomskom radu proučen je rast dvodimenzionalnih WS_2 nanostruktura na površini Ir(111). Sva mjerenja obavljena su u uvjetima ultra-visokog vakuuma. Tehnike koje su pritom korištene su pretražna tunelirajuća mikroskopija (STM) te difrakcija elektronima niske energije (LEED). Najprije je karakteriziran rast volframovih otoka na površini Ir(111). Dobivene su razne pokrivenosti volframa na uzorku, a svaka od njih ima specifičnu morfologiju koja ovisi o parametrima naparivanja....

Pages