| Abstract | U ovom radu predstavljeno je istraživanje strukture kore i najgornjeg dijela plašta na širem području Dinarida. Primarno je za procjenu seizmičke brzine P-valova u kori i plaštu korištena seizmička tomografija. Med̄utim, kako tomografija zahtijeva inicijalni model kore kao ulazni podatak, u okviru ovog rada je izrad̄en i inicijalni model kore iz dostupnih podataka iz postojećih istraživanja. Prijašnja istraživanja strukture podzemlja ispod Dinarida ili nisu uključivala sve parametre (debljina kore i seizmičke brzine), ili nisu pokrivala cijele Dinaride, već samo njihov dio. Stoga su korištenjem kriging interpolacije, poznati podaci o strukturi kore ispod Dinarida ukomponirani u jedan sveobuhvatni referentni model kore. Model je definiran na pravilnoj mreži, te pokriva relativno široko područje izmed̄u otprilike 13°E i 20°E te izmed̄u 42°N i 47°N, što zahvaća ne samo Dinaride, nego i dio Panonskog bazena te Jadranske mikroploče. Tako dobiveni model kore korišten je kao ulazni inicijalni model za seizmičku tomografiju. Osim ulaznog modela, za seizmičku tomografiju su korišteni i podaci o prvim nailascima Pg i Pn faza preuzetih iz hrvatskog kataloga te ISC-ovog biltena. Nakon prethodne obrade podataka kako bi se osigurala veća kvaliteta, ukupno se radilo o 105 959 nailazaka interpretiranih kao Pg-faze od 5060 potresa zabilježenih na 764 stanice, te 90 697 nailazaka interpretirana kao Pn-faze od 3654 potresa zabilježenih na 570 stanica. Prema rezultatima checkerboard testa, taj broj potresa te razdioba potresa i mjernih postaja bi trebala dati rezoluciju od oko 150 × 150 × 15 km u kori te oko 200 × 200 × 20 km u najgornjem dijelu plašta. Pri tome treba imati na umu da je u dijelu modela ispod Dinarida zahvaćeno oko 10 km plašta ispod Mohorovičićeva diskontinuiteta, dok se u području Panonskog bazena ne može sa sigurnošću tvrditi da su Pn faze doprijele tako duboko. Na temelju rezultata checkerboard testa odred̄eno je i području unutar kojega vrijedi navedena rezolucija modela. Jedno od zanimljivih opažanja iz modela brzine dobivenog seizmičkom tomografijom je relativno velika brzina u donjem dijelu kore ispod Dinarida u odnosu na rezultate od prije poznatih istraživanja. Osim toga, iako model dobiven tomografijom uključuje i Mohorovičićev diskontinuitet, kada se promatraju brzine zajedno s linijom diskontinuiteta, može se zaključiti da je taj diskontinuitet vjerojatnije prijelazna zona značajnije vertikalne dimenzije - ispod Panonskog bazena skok u brzini izmed̄u donjeg dijela kore i plašta je značajno veći te se tamo može govoriti o plohi, dok je na području ispod Dinarida taj skok nešto sporiji, te zona prijelaza izmed̄u kore i plašta ima vertikalnu dimenziju i od nekoliko kilometara. U južnom dijelu Dinarida nazire se i mogućnost postojanja dvostrukog Mohorovičićevog diskontinuiteta - što je takod̄er uočeno i u nekim od prijašnjih istraživanja, a potencijalno ukazuje na postojanje subducirane kore jadranskog afiniteta koja se podvlači ispod euroazijske. S druge strane, kako dubinski zahvat u plaštu nije prevelik, iz ovdje dobivenih rezultata se ne može zaključiti ništa o postojanju ili nepostojanju slab gapa u središnjem dijelu Dinarida, a koje je prijavljeno u nekoliko prijašnjih istraživanja korištenjem različitih metoda. Generalni zaključak je kako bi se ovdje dobiveni rezultati korištenjem seizmičke tomografije prostornih valova mogli lijepo nadopuniti s tomografijom teleseizmičkih valova, kako bi se rezultati iz kore i dubljeg dijela plašta mogli povezati u jedan zajednički model. |
