Paginacija
-
-
Šumski požari kao pokretač promjena u zajednicama ravnokrilaca (Orthoptera) sjevernog Velebita
-
Filip Bužleta
S klimatskim promjenama šumski ekosustavi postaju sve izloženiji utjecaju požara.
Šumski požari stvaraju progale, što dovodi do promjena u okolišnim uvjetima te utječe na sastav
i strukturu zajednica. Ciljevi ovog istraživanja su: 1) ustanoviti utjecaj šumskog požara na
biocenološke parametre zajednica ravnokrilaca (brojnost jedinki, bogatstvo vrsta i indeksi
raznolikosti/ujednačenosti), 2) utvrditi utjecaj okolišnih parametara na sastav vrsta i 3)
usporediti efikasnost...
-
-
Šumski rub i raznolikost trčaka (Coleoptera, Carabidae) dinarskih bukovo-jelovih šuma
-
Martina Pospišil
Trčci (Coleoptera, Carabidae) istraživani su na području oštrog i sukcesijskog šumskog ruba, te u unutrašnjosti dinarske bukovo-jelove šume (as. Omphalodo-Fagetum) u blizini naselja Stara Sušica (Gorski kotar). Trčci su skupljani metodom lovnih posuda od svibnja do studenog 2010. godine. Ukupno je sakupljeno 9 789 jedinki predstavljenih s 52 vrste trčaka. Raznolikost trčaka značajno je veća na rubovima nego u unutrašnjosti šume, što je u skladu s klasičnom hipotezom ekotona....
-
-
Željezni meteoriti (sideriti): vrste i njihovo dokazivanje
-
Tonka Buha
Cilj ovog završnog seminara je dati sažeti osvrt i literaturni pregled, na dosadašnja saznanja o meteoritima i njihovoj determinaciji s naglaskom na željezne meteorite, siderite. Uz to, provedena je i determinacija željeznih meteorita pomoću XRD i XRF analize na tri uzorka sakupljena na području Republike Hrvatske za koja se pretpostavlja da su vanzemaljskog podrijetla. Uzorci su donesi sa tri različita lokaliteta na području Republike Hrvatske. Određen im je kvalitativni i...
-
-
Živi fosili među kralježnjacima
-
Vanja Lovrić
Živi fosili su jedna od rijetkih i neprocjenjivo vrijednih ostavština naše daleke prošlosti. Danas ih ima oko 500 vrsta. Neke od njih su brojne i široko raširene, druge izumiru ili su na rubu ekstinkcije, zaštićene od nas samih brojnim međunarodnim institucijama i konvencijama. Iako se ne zna točan razlog zašto postoje živi fosili, postoje nagađanja da su uspjeli izbjeći pritisak okoliša na promjene, sklonivši se u zaštićena i skrovita staništa gdje su uspjeli preživjeti...
-
-
Živjeti na Marsu
-
Ivana Jakuš
Mars je četvrti planet Sunčevog sustava. Pogodan je za buduću kolonizaciju jer je sličan Zemlji. Oba planeta građena su od sličnih stijena te je na Marsu prisutna voda u obliku leda. On, međutim, ima vrlo rijetku atmosferu s tek 0,13 % kisika, nema magnetosferu pa je zračenje izuzetno jako. Također, gravitacija mu je 0,375 gravitacije Zemlje što može dovesti slabljenja kostiju i mišića. Zbog toga bi se život na Marsu oslanjao na Sustav za kontrolu okoliša i životnu potporu...
-
-
Živjeti s turizmom na malim otocima šibenskog arhipelaga
-
Nevena Grabovac
Mali otoci šibenskog arhipelaga, obuhvaćeni teorijskim dijelom ovog
istraživanja, su Kaprije, Krapanj, Zlarin, Prvić i Žirje. Negativni demografski i gospodarski
trendovi, ali povoljna prirodno-geografska osnova i kulturni krajolik, pogodovali su razvoju
turizma kao glavne djelatnosti ovoga područja. U radu su prikazani čimbenici koji su
uvjetovali razvoj turizma, kao i trenutačna turistička ponuda te statistički pokazatelji razvoja
turizma. Utjecaj turizma je sveobuhvatan i...
-
-
Život 2.0
-
Robert Pendelić
Ljudi još od davnina nastoje definirati život i otkriti njegovo porijeklo, ali dosad bezuspješno. Međutim, razna otkrića u području sintetske biologije znanstvenicima su otvorila vrata mnogim mogućnostima, većina njih usko povezanih uz pojam života. Zato se daljnjim istraživanjima nastoje razotkriti misteriji života i dizajnirati umjetni život. U tom procesu stečeno je puno korisnog znanja koje se učinkovito primjenjuje na raznim područjima.
U ovom radu predstavljen je termin...
-
-
Život u ekstremnom okolišu - Deinococcus
radiodurans
-
Nikolina Semen
Svako novo otkriće organizama na mjestima prethodno smatranim negostoljubivim za život
pomiče ranije postavljene granice i mijenja paradigmu o uvjetima koji su potrebni da bi život
uspijevao. U ovom završnom radu objašnjen je pojam ekstremofila te su opisani ekstremni uvjeti
okoliša i adaptacije koje su organizmi razvili da bi živjeli u takvim sredinama. Posebno je opisana
bakterija Deinococcus radiodurans, organizam koji karakterizira otpornost na niz nepovoljnih
uvjeta poput...
-
-
Životni ciklus plemenite periske Pinna nobilis Linnaeus, 1758
-
Vida Burić
U posljednjih nekoliko desetljeća uočeno je zabrinjavajuće smanjenje populacije endemskog ujedno i najvećeg školjkaša Mediterana, plemenite periske. Pinna nobilis sukcesivni je hermafrodit s asinkronom gametogenezom kojom sprječava samooplodnju. Jedinka postaje spolno zrela između 1 i 2 godine života nakon čega je jednom godišnje sa početkom porasta temperature mora u kasno proljeće i s vrhuncem u ljetnim mjesecima vidljiva sezona mrijesta. Oplodnja je vanjska. Nakon ličinačke...
-
-
σ-šupljine u katalizi organskih reakcija
-
Stjepan Dolić
σ-šupljina je područje s pozitivnim elektrostatskim potencijalom na površini elektronskog oblaka atoma u molekuli koje nastaje uslijed anizotropne distribucije naboja. Ona se uvijek nalazi na suprotnoj strani atoma od položaja σ-veze koju tvori. Dubljina σ-šupljine se progresivno povećava sa veličinom atoma na kojem se nalazi. Interakcije sa σ-šupljinom su visoko usmjerene, odnosno interakcije sa drugim atomima ili molekulama će biti najpovoljnije ako se nalaze na pravcu...
Paginacija
