Utjecaj podrijetla meda na sadržaj fenolnih spojeva i antioksidacijski kapacitet

diplomski rad

• Naslov (engleski): Influence of honey's origin on phenolic content and antioxidant capacity
• Autor: Alan Budisavljević
• Mentor: Ivana Šola (mentor)
• Član povjerenstva: Ivana Šola (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Dunja Leljak-Levanić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Marko Miliša (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Ines Radanović (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Prirodoslovno-matematički fakultet; (Biološki odsjek); Zagreb
• Datum i država obrane: 2017-12-18, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: PRIRODNE ZNANOSTI; Biologija

Sažetak

Fenolni spojevi među glavnim su nosiocima antioksidacijskih svojstava meda, no njihov se sadržaj ne istražuje prilikom zakonske provjere kvalitete tržišnog meda. Iz tog razloga ne postoji standardiziran metodološki pristup te je prisutan manjak podataka o fenolnom sastavu mnogih tipova meda. U ovom radu istraženi su kvalitativni i kvantitativni sastav fenolnih spojeva i antioksidacijski kapacitet triju tipova meda – bagremovog, kestenovog i meda lipe podrijetlom iz Hrvatske i Njemačke. Provedene su spektrofotometrijske metode za određivanje antioksidacijskog kapaciteta, kvantifikaciju ukupnog sastava fenola i fenolnih podskupina (flavonoida, flavanola, flavonola i hidroksicimetnih kiselina) te analiza flavonoida tekućinskom kromatografijom visoke moći razlučivanja (HPLC). U uzorcima meda od kestena zabilježeni su najveći kvantitativni sadržaj ukupnih fenolnih spojeva i antioksidacijski kapacitet, a s obzirom na geografsko podrijetlo, većina hrvatskih uzoraka meda sadržavala je više fenolnih spojeva i pokazala veći antioksidacijski kapacitet od njemačkih. Rezultati nalažu da biljno i geografsko podrijetlo utječu na završnu kvalitetu meda s obzirom na njegov fenolni sastav i antioksidacijski kapacitet.

Sažetak (engleski)

Phenolic compounds are among the major contributors to the antioxidant properties of honey, but their content is not thoroughly assessed when legal quality checks are performed. For this reason, there is no standardized methodological approach and there is a lack of data on the phenolic composition of many types of honey. This paper investigates the content of phenolic compounds and the antioxidant capacity of three types of honey – acacia (Robinia pseudoacacia L.), chestnut (Castanea sativa Mill.), and lime-tree (Tilia spp.) honey that originates from Croatia and Germany. Spectrophotometric methods for the quantification of antioxidant capacity and total composition of phenolic compounds, and flavonoid analysis by high performance liquid chromatography were performed. Chestnut honey samples had the highest quantitative level of total phenolic content and antioxidant capacity, and compared to geographic origin, most of the Croatian honey samples had higher readings than German honey samples. The results imply that both the geographical and the botanical origin influence the final quality of honey in terms of its phenolic compounds and antioxidant capacity.

• Ključne riječi: antioksidans; apikultura; HPLC; polifenoli
• Ključne riječi (engleski): antioxidants; apiculture; HPLC; polyphenols
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:217:181606
• Studijski program: Naziv: Eksperimentalna biologija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra eksperimentalne biologije (mag. biol. exp.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Pristup korisnicima matične ustanove
• Datum i vrijeme pohrane: 2018-02-22 12:16:55