Industrija ugljikovodika i utjecaj na okoliš u Hrvatskoj

završni rad

• Naslov (engleski): Hydrocarbon industry and environmental impact in Croatia
• Autor: Željka Požar
• Mentor: Blanka Cvetko-Tešović (mentor)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Prirodoslovno-matematički fakultet; (Biološki odsjek); Zagreb
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Prirodoslovno-matematički fakultet; (Geološki odsjek); Zagreb
• Datum i država obrane: 2020-10-02, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: PRIRODNE ZNANOSTI; Biologija

Sažetak

Iako cjelokupna industrija ugljikovodika pridonosi zagađenju okoliša, ona je još uvijek neophodna za funkcioniranje suvremenog svijeta te kao takvu ju treba prihvatiti i što više prilagoditi prirodi. Napredak je očit kako u samim zakonima tako i u poslovanju. Posljednjih godina, Republika Hrvatska je postrožila uvjete zaštite okoliša prilikom izvođenja istraživanja i eksploatacije ugljikovodika. Maksimalna razina zaštite okoliša i odgovornost investitora ugrađeni su u Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, u uvjete javnih nadmetanja, dozvole za istraživanje i eksploataciju te ubuduće ugovore o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika. Iako polako, ali napreduje se prema smanjenju emisija štetnih tvari u zrak, vodu i tlo. Pozitivno je to što Hrvatska ne dozvoljava nikakve aktivnosti u zaštićenim područjima, a iz istražnih prostora su isključeni otoci i more unutra deset kilometara od obale.
Prema dosadašnjem iskustvu u Hrvatskoj najveći utjecaj na okoliš imaju rafinerije, i to ne samo okoliš nego i na zadravlje ljudi. Vidljivo da se radi na modernizaciji i prilagodni postrojenja, ali svakako ima još mjesta za napredak. Što se tiče Jadranskog mora koje je mnogima predmet zabrinutosti jer je zatvoreno i malo more, činjenica je da dosad na Hrvatskim platformama nije bilo nikakvih nesreća koje bi dovele do velikih zagađenja što pokazuje da se održava određena sigurnost. Ali tu dolazi druga strana priče jer Jadransko more nije samo Hrvatsko te ovisimo o drugim zemljama (Italija) koje već, osim plina, eksploatiraju i naftu u svom dijelu podmorja. Dakle, ne ovisi Jadran samo o hrvatskoj industriji već o zajedničkoj svijesti o pravilnom upravljanju prirodnim resursima.
Najbolji način je svakako preventivno djelovanje u spriječavanju katastrofa koje se temelji na tome da se ne može početi ni sa kakvim aktivnostima ukoliko nisu osigurani svi resursi koji u trenutku mogu reagirati i spriječiti nesreću. U ovoj industriji je zaista uvijek bolje spriječiti štetu na vrijeme nego kasnije popravljati. A kako je novac danas ono što pokreće svijet investitore se najlakše motivira kaznama, tj. ukoliko do štete dođe, sve troškove za nastalu štetu kao i saniranje iste snosi investitor.

• Ključne riječi: industrija ugljikovodika; zagađenje okoliša
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:217:737011
• Studijski program: Naziv: Znanosti o okolišu; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: preddiplomski; Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) struke znanosti o okolišu (univ. bacc. oecol.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup; Datum isteka embarga: 2021-10-02
• Datum i vrijeme pohrane: 2020-10-07 09:49:48