Paginacija

Raznolikost gena glavnoga sustava tkivne podudarnosti skupine II u konja prirodno inficiranih patogenim bakterijama iz roda Leptospira
Raznolikost gena glavnoga sustava tkivne podudarnosti skupine II u konja prirodno inficiranih patogenim bakterijama iz roda Leptospira
Vesna Mojčec Perko
Leptospiroza je akutna septikemijska zarazna bolest brojnih vrsta domaćih i divljih životinja, ali i čovjeka, uzrokovana patogenim bakterijama iz roda Leptospira. U konja na području Republike Hrvatske utvrđena je visoka seroprevalencija leptospiroze. Izrazito važnu ulogu u prepoznavanju patogenih mikroorganizama i pokretanju imunosnog odgovora domaćina ima glavni sustav tkivne podudarnosti skupine II (MHC II). U ovom istraživanju analiziran je glavni nositelj genske raznolikosti MHC...
Raznolikost gljive Cryphonectria parasitica Murrill Barr i njezin utjecaj na populacije pitomoga kestena (Castanea sativa Mill.)
Raznolikost gljive Cryphonectria parasitica Murrill Barr i njezin utjecaj na populacije pitomoga kestena (Castanea sativa Mill.)
Marin Ježić
Devet populacija gljive Cryphonectria parasitica, patogena pitomoga kestena, s geografskog područja Hrvatske i Slovenije genotipizirano je upotrebom 11 mikrosatelitnih biljega. Analizom podataka ustanovljena je vrlo velika genska raznolikost populacija ovog patogena na istraživanim područjima te je postavljena hipoteza o dva neovisna unosa ove gljive na područje Hrvatske i Slovenije, od kojih je prvi najvjerojatnije bio sa zapada tijekom 50-tih godina XX. stoljeća, a drugi s jugoistoka,...
Raznolikost vodencvjetova Hrvatske (Insecta: Ephemeroptera) i njihova ekološka uvjetovanost na krškim staništima
Raznolikost vodencvjetova Hrvatske (Insecta: Ephemeroptera) i njihova ekološka uvjetovanost na krškim staništima
Marina Vilenica
Faunističke i ekološke značajke vodencvjetova u različitim tipovima slatkovodnih staništa na području Hrvatske proučavane su sa nekoliko aspekata.; I) ekološke značajke ličinki istraživane su tijekom godine dana u dvije mediteranske rijeke (Cetina i Ruda) i u tekućicama na području NP Plitvička jezera. U Cetini i Rudi utvrđene su 22 svojte, dok je na području NP Plitvička jezera zabilježeno 15 svojti. Najveća raznolikost zabilježena je u donjem toku rijeke Cetine te u...
Raznolikost, ekologija i vegetacija mahovina u hrvatskim kopnenim vodama
Raznolikost, ekologija i vegetacija mahovina u hrvatskim kopnenim vodama
Anja Rimac
Tijekom istraživanja akvatičkih i semiakvatičkih mahovina na 786 lokaliteta na tekućicama i stajaćicama zabilježene su ukupno 83 vrste mahovina (68 pravih mahovina i 15 jeternjarki), što predstavlja 12 % dosad poznate raznolikosti mahovina u Hrvatskoj. Krške rijeke Dinaridske ekoregije podržavale su veću raznolikost u odnosu na rijeke Panonske ekoregije, na kojim su mahovine najvećim dijelom bile ograničene na obalna staništa, što je bilo podržano i razlikama u spektru...
Raznolikost, ekološke i biogeografske značajke porodica Pyralidae i Crambidae (Insecta, Lepidoptera) u trima hrvatskim klimatskim područjima
Raznolikost, ekološke i biogeografske značajke porodica Pyralidae i Crambidae (Insecta, Lepidoptera) u trima hrvatskim klimatskim područjima
Danijela Gumhalter
Fauna leptira iz porodica Pyralidae i Crambidae u Hrvatskoj je neistražena. Velik broj vrsta obitava na tipovima staništa od kojih su neka u Hrvatskoj kritično ugrožena, npr. na livadnim, vlažnim ili pješčanim staništima. Određeni broj vrsta može činiti ekonomsku štetu na šumskim ekosustavima, poljoprivrednim kulturama ili uskladištenim prehrambenim proizvodima. Jedan od nužnih preduvjeta za djelatnu zaštitu biološke raznolikosti ili praćenje rasprostranjenja i...
Raznolikost, ekološke i biogeografske značajke porodica Pyralidae i Crambidae (Insecta, Lepidoptera) u trima hrvatskim klimatskim područjima
Raznolikost, ekološke i biogeografske značajke porodica Pyralidae i Crambidae (Insecta, Lepidoptera) u trima hrvatskim klimatskim područjima
Danijela Gummhalter
Fauna leptira iz porodica Pyralidae i Crambidae u Hrvatskoj je neistražena. Velik broj vrsta obitava na tipovima staništa od kojih su neka u Hrvatskoj kritično ugrožena, npr. na livadnim, vlažnim ili pješčanim staništima. Određeni broj vrsta može činiti ekonomsku štetu na šumskim ekosustavima, poljoprivrednim kulturama ili uskladištenim prehrambenim proizvodima. Jedan od nužnih preduvjeta za djelatnu zaštitu biološke raznolikosti ili praćenje rasprostranjenja i...
Razvoj analitičkih metoda za karakterizaciju nove višekomponentne formulacije u liječenju tuberkuloze
Razvoj analitičkih metoda za karakterizaciju nove višekomponentne formulacije u liječenju tuberkuloze
Valentina Petruševska
Terapija tuberkuloze provodi se primjenom više lijekova istovremeno. Iz tog razloga razvijeni su ljekoviti oblici koji sadrže više aktivnih tvari (engl. Fixed Dose Combination, FDC). FDC su jednostavniji za primjenu zbog čega je bolja suradljivost pacijenata te su bolji ishodi liječenja. Imaju manje nuspojava, a uočena je i rjeđa pojava rezistencije. Izoniazid je prisutan u više FDC oblika na tržištu. Za neke od postojećih FDC uočena je nekompatibilnost aktivnih tvari te niža...
Razvoj elektroanalitičkih metoda za određivanje i karakterizaciju nanočestica metalnih sulfida i elementarnog sumpora u vodenom okolišu
Razvoj elektroanalitičkih metoda za određivanje i karakterizaciju nanočestica metalnih sulfida i elementarnog sumpora u vodenom okolišu
Marija Marguš
Fizikalno-kemijska svojstva nanočestica (NČ), prvenstveno visoka reaktivnost, utječe na biodostupnost i sudbinu NČ u vodenom okolišu. Ovaj rad opisuje primjenu elektroanalitičkih metoda u određivanju i karakterizaciji NČ. Kronoamperometrijskim (CA) i voltametrijskim mjerenjima su detektirane NČ metalnih sulfida (MeS) i elementarnog sumpora (So) u modelnim sustavima. Na osnovu primijenjenog potencijala živine elektrode (Hg) određena je vrsta NČ MeS. Naboj detektiranih šiljastih...
Razvoj elektrokemijskog senzora za detekciju policikličkih aromatskih ugljikovodika u vodama
Razvoj elektrokemijskog senzora za detekciju policikličkih aromatskih ugljikovodika u vodama
Abra Penezić
Policiklički aromatski ugljikovodici (PAH) organska su zagađivala široko rasprostranjena u vodenom okolišu. Zbog opasnosti koju predstavljaju za zdravlje i život vodenih organizama i čovjeka, javlja se sve veća potreba za brzim i jeftinim metodama koje bi omogućile ranu detekciju ovih spojeva u okolišu. Policiklički aromatski ugljikovodici utječu na strukturu i organizaciju sloja lipida elektrostatski adsorbiranog na površini živine elektrode, a spomenuta se interakcija može...
Razvoj i primjena modela za  procjenu ekotoksikoloških rizika bioaktivnih kemijskih spojeva
Razvoj i primjena modela za procjenu ekotoksikoloških rizika bioaktivnih kemijskih spojeva
Mario Lovrić
U disertaciji je razvijen novi računalni postupak procjene ekotoksikološkog rizika vodenih staništa uzrokovan bioaktivnim kemijskim onečišćivalima sastavljen od tri cjeline: utvrđivanja stanja, određivanja rizika od postojećim metodama, te razvoja i primjene novih QSAR modela za procjenu rizika. Utvrđeno je da su vodena staništa rijeke Save opterećena kemijskim onečišćivalima od rastućeg značaja za okoliš. S obzirom na nedostatke postojećih QSAR metoda za procjenu rizika...
Razvoj i primjena združenoga atmosfersko-kemijskoga modelskoga sustava na području Hrvatske
Razvoj i primjena združenoga atmosfersko-kemijskoga modelskoga sustava na području Hrvatske
Goran Gašparac
Doktorski rad rezultat je istraživanja primjene regionalnih atmosfersko-kemijskih modela na područje Hrvatske s verifikacijom rezultata koja je provedena na temelju raspoloživih pozadinskih mjerenja lebdećih čestica, prizemnih meteoroloških parametara, radiosondažnih podataka te mjerenja s mjernih stupova na području Europe s posebnim fokusom na statički stabilne atmosferske uvjete u atmosferi. Ostvareni su sljedeći izvorni znanstveni doprinosi: - Prvi puta se provodi znanstveno...
Razvoj i suvremena preobrazba krajolika Ravnih kotara
Razvoj i suvremena preobrazba krajolika Ravnih kotara
Ante Blaće
Krajolik Ravnih kotara, središnjeg dijela Primorske Hrvatske, bio je objekt istraživanja ove disertacije. No, s obzirom na to da područje Kotara nije jasno određeno, prvo je izvršena regionalizacija tog prostora s četirima dobivenim subregionalnom cjelinama. Potom je s historijskogeografskog motrišta raspravljeno korištenje zemljišta i oblikovanje ravnokotarskog krajolika tijekom prošlosti, od prapovijesti do danas. Izdvojeno je ukupno šest glavnih kulturnih razdoblja oblikovanja...

Paginacija