Paginacija
-
-
Deforestacija u Europi
-
Nika Filaković Deforestacija je proces prisutan u cijelom svijetu. U znanstvenom su diskursu općenito zastupljeniji radovi koji se koncentriraju na deforestaciju tropskih kišnih šuma, ponajviše na porječje Amazone, zbog značajne raznolikosti i osjetljivosti flore i faune koja tamo obitava. Iako u manjoj mjeri, procesi deforestacije itekako su prisutni i u ostatku svijeta a, kao prostorni objekt proučavanja u ovom radu odabran je visoko industrijaliziran europski kontinent.
-
-
Degradacija kvazi-2D perovskita: nagovještaji izračunima iz prvih principa
-
Dino Đudarić The topic of this master thesis is the study of degradation of quasi-2D perovskite BA_2PbI_4 in the presence of oxygen and light using density functional theory. Binding energies of oxygen to (001) and (110) surface of quasi-2D BA_2PbI_4 perovskite are calculated using geometry optimisation. For (001) surface, we obtain the dependence of binding energy on the z coordinate of oxygen when placed above an iodine atom. For (110) surface, we obtain x and y oxygen coordinate dependence of binding...
-
-
Dehn-Hadwigerov teorem
-
Lorena Balošić Ukratko, na početku svog diplomskog rada opisala sam povijesne okolnosti u kojima je nastao problem jednakosastavljivosti poliedara. Zatim sam opisala problem jednakosastavljivosti u ravnini te sam iskazala i dokazala Wallace-Bolyai-Gerwienov teorem koji pokazuje kako su poligoni jednakih površina ujedno i jednakosastavljivi. Nadalje, opisala sam analogni problem u prostoru i postavila pitanje vrijedi li sličan teorem i za poliedre. Na to pitanje pronalazimo odgovor u Dehn-Hadwigerovom...
-
-
Deindustrijalizacija i revitalizacija "brownfielda" u Osijeku
-
Gabrijela Ervačić Tijekom prve polovice 20. stoljeća Osijek je bio industrijski grad u kojem je poslovao veliki broj industrijskih poduzeća s više tisuća zaposlenih. Razvoj industrije nastavio se do 1990-ih kada započinje intenzivna deindustrijalizacija. Danas propala industrijska područja ili „brownfieldi“ imaju veliki razvojni potencijal. Industrijski (kompleksi nalaze na najboljim lokacijama u gradu i postaju sve atraktivniji investitorima. Industrijsko graditeljsko nasljeđe iz razdoblja prve...
-
-
Deindustrijalizacija u Zadru i razvojni potencijal industrijskih područja
-
Danijela Žodan Od 1950- ih do kraja 1980-ih mnogo se ulagalo u zadarsku industriju. Intenzivnu industrijalizaciju prati izgradnja stambenih kompleksa i prometne infrastrukture te Zadar u tom razdoblju osim ekonomskog bilježi i populacijski rast. Razvoj grada mijenja se 1990-ih kada dolazi do prijelaza s planske na tržišnu ekonomiju i Domovinskog rata. Zadar, nekoć jako industrijsko središte, danas je gotovo u potpunosti deindustrijaliziran. Od desetak jakih industrijskih poduzeća preostali su samo...
-
-
Dekompozicijski prostori
-
Mihaela Moker Ovaj diplomski rad podijeljen je na tri poglavlja. U prvom poglavlju definirani su osnovni pojmovi kao što su topologija, topološki prostor i baza topologije. Drugo se poglavlje sastoji od same teme ovog diplomskog rada, odnosno govori o dekompozicijskim prostorima. Ovdje je definirana dekompozicijska topologija, dekompozicijski prostori te su dani mnogobrojni primjeri navedenih prostora. Također, ovdje se govori i o Hausdorffovim prostorima. U trećem, završnom poglavlju, proučavan je...
-
-
Demogeografska analiza Gorskog kotara
-
Mihovil Rak U ovom radu analizirat će se demogeografska obilježja i procese unutar Gorskog kotara, njihove uzroke te posljedice na promatrano područje. Gorski kotar nalazi se unutar Primorsko-goranske županije, a središte regije predstavlja grad Delnice. Gorski kotar pogođen je demografskim izumiranjem zbog svojih nepovoljnih fizičko-geografskih i društveno-geografskih uvjeta, koji su potakli iseljavanja iz Gorskog kotara još krajem 19. stoljeća.
-
-
Demogeografska obilježja Brodsko-posavske županije
-
Leo Tomičić Negativna prirodna promjena, velika emigracija i starenje stanovništva ključni su pokazatelji koji određuju demogeografska obilježja Brodsko-posavske županije. Najvažniji faktori koji su oblikovali ovakva obilježja jesu Domovinski rat te općenito loše ekonomsko stanje koje potiče emigracijska kretanja. Vrhunac broja stanovnika županija je imala 2001. kada je on iznosio 176765, dok je već na idućem popisu 2011. taj broj smanjen za 10.3 %. Godišnje procjene Državnog zavoda za...
-
-
Demogeografska obilježja Međimurja nakon 2001. godine
-
Jurica Novak Međimurska županija demogeografski je jedna od najstabilnijih županija u Republici Hrvatsko s gustoćom naseljenosti od 156 stanovnika po kilometru kvadratnom I pripada među najgušće naseljene krajeve Hrvatske. Jedino Grad Zagreb ima veću gustoću naseljenosti. Prirodna promjena je negativna, ali nije jako negativna. Zadnjih par godina bilance vanjske i unutarnje migracija su negativne pa Međimurje kroz migraciju gubi određen broj stanovnika. Zbog prirodnog pada i negativne...
-
-
Demogeografska obilježja Ogulinsko-plaščanske zavale
-
Marijan Brozović Ogulinsko-plaščanska zavala je geografska regija na granici Gorske Hrvatske i Peripanonske Hrvatske. Pripada zoni preklapanja Zagrebačke i Riječke makroregije. Ogulinsko-plaščanska zavala ima dobar geoprometni položaj, od 16. st. prolaze prometnice koje povezuju Zagreb sa naseljima u Primorju. Na razmještaj naselja najveći utjecaj ima reljef i društveno povijesni događaji. Na razvoj naselja posebno je značajno razdoblje za vrijeme rata sa Osmanskim Carstvom, jer je predispozicija...
-
-
Demogeografska obilježja Požeško-slavonske županije
-
Mario Marukić Požeško-slavonska županija spada u red najslabije naseljenih hrvatskih županija. Županiju u suvremenim demografskim kretanjima karakterizira depopulacija koja je uvjetovana negativnim prirodnim kretanjem te izrazitom emigracijom stanovništva iz županije. Domovinski rat je uvelike utjecao na demografsku sliku županije te odredio određene uvjete za buduće kretanje stanovništva čime je otpočela nova faza demografskog razvoja. Stanovništvo županije na samome početku rata je...
Paginacija
