Paginacija

Špiljski puževi (Mollusca, Gastropoda) u Hrvatskoj
Špiljski puževi (Mollusca, Gastropoda) u Hrvatskoj
Kristijan Cindrić
Zahvaljujući velikom broju raznolikih staništa, Hrvatska je zemlja s bogatstvom vrsta, podvrsta i endema. Najveći broj endemskih vrsta vezan je za krš i krška staništa, u kojima špiljski puževi predstavljaju jednu od najbrojnijih svojti. Međutim, sve veću prijetnju njihovom opstanku predstavljaju uništavanje i gubitak staništa, u čemu najveću ulogu ima antropogeni utjecaj. U ovom radu izložen je kratki pregled kritično ugroženih, ugroženih i osjetljivih svojti špiljskih...
Što o mikrotvrdoći materijala doznajemo primjenom holografske interferometrije
Što o mikrotvrdoći materijala doznajemo primjenom holografske interferometrije
Maja Stipetić
Da bi se dobio odgovor na pitanje postavljeno u naslovu ovog diplomskog rada trebalo je prethodno riješiti nekoliko zadataka iz raznih područja: prvo, odabrati materijal te pripremiti uzorke za mjerenja, drugo, ovladati tehnikom mjerenja mikrotvrdoće, treće, ovladati tehnikom holografske interferometrije s mikroskopskim postavom i na kraju dati interpretaciju svih dobivenih rezultata. Odabrani materijal je PLA plastika za koju mnogo mehaničkih svojstava još nije dovoljno istraženo, a...
Šume mangrova
Šume mangrova
Nives Pongrac
Pojam mangrove odnosi se na kategoriju biljaka koji objedinjuje vrste prilagođene na slana staništa koja su periodički poplavljena. Šume mangrova rastu u tropskim i suptropskim područjima, a najobilnije su razvijene na obalama Azije, Afrike i Južne Amerike. U šumama mangrova dolazi velik broj biljnih i životinjskih vrsta. Šume im služe kao dom ili sklonište. Od biljnih vrsta samo se njih 54 iz 16 porodica smatra pravima mangrova vrstama koje se vrlo rijetko javljaju izvan...
Šumska staništa ekološke mreže NATURA 2000 u sjeverozapadnoj Hrvatskoj
Šumska staništa ekološke mreže NATURA 2000 u sjeverozapadnoj Hrvatskoj
Juraj Pavlić
Natura 2000 je europska ekološka mreža koja obuhvaća područja važna za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova Europske Unije. To je najveća koordinirana mreža područja očuvanja prirode u svijetu. Natura 2000 je ujedno i najveća mreža u kojoj su zaštićena šumska staništa koja su od velike važnosti u svim zemljama. Natura 2000 obuhvaća oko 18% teritorija u zemljama Europske unije i to se može smatrati gotovo završenim procesom na području EU. Natura 2000 se proteže...
Šumski ekosustavi Kraljevine Švedske
Šumski ekosustavi Kraljevine Švedske
Petra Patačko
Šumski ekosustav je složen sustav svih biotičkih i abiotičkih čimbenika. Šume prekrivaju 2/3 površine Kraljevine Švedske. S obzirom na njen sjeverni geografski položaj i borealnu klimu (Dfc), šume su većinom borealne sa tek manjim dijelom listopadnih šuma na jugu. Ovim radom osim ove osnovne podjele obuhvaćena je i podjela, koju je izradio Arnborg, a koja je dugo imala praktičnu primjenu u švedskom šumarstvu. Također, obrađena je tema šumskih požara, kao jedne od...
Šumski požari kao pokretač promjena u zajednicama ravnokrilaca (Orthoptera) sjevernog Velebita
Šumski požari kao pokretač promjena u zajednicama ravnokrilaca (Orthoptera) sjevernog Velebita
Filip Bužleta
S klimatskim promjenama šumski ekosustavi postaju sve izloženiji utjecaju požara. Šumski požari stvaraju progale, što dovodi do promjena u okolišnim uvjetima te utječe na sastav i strukturu zajednica. Ciljevi ovog istraživanja su: 1) ustanoviti utjecaj šumskog požara na biocenološke parametre zajednica ravnokrilaca (brojnost jedinki, bogatstvo vrsta i indeksi raznolikosti/ujednačenosti), 2) utvrditi utjecaj okolišnih parametara na sastav vrsta i 3) usporediti efikasnost...
Šumski rub i raznolikost trčaka (Coleoptera, Carabidae) dinarskih bukovo-jelovih šuma
Šumski rub i raznolikost trčaka (Coleoptera, Carabidae) dinarskih bukovo-jelovih šuma
Martina Pospišil
Trčci (Coleoptera, Carabidae) istraživani su na području oštrog i sukcesijskog šumskog ruba, te u unutrašnjosti dinarske bukovo-jelove šume (as. Omphalodo-Fagetum) u blizini naselja Stara Sušica (Gorski kotar). Trčci su skupljani metodom lovnih posuda od svibnja do studenog 2010. godine. Ukupno je sakupljeno 9 789 jedinki predstavljenih s 52 vrste trčaka. Raznolikost trčaka značajno je veća na rubovima nego u unutrašnjosti šume, što je u skladu s klasičnom hipotezom ekotona....
Željezni meteoriti (sideriti): vrste i njihovo dokazivanje
Željezni meteoriti (sideriti): vrste i njihovo dokazivanje
Tonka Buha
Cilj ovog završnog seminara je dati sažeti osvrt i literaturni pregled, na dosadašnja saznanja o meteoritima i njihovoj determinaciji s naglaskom na željezne meteorite, siderite. Uz to, provedena je i determinacija željeznih meteorita pomoću XRD i XRF analize na tri uzorka sakupljena na području Republike Hrvatske za koja se pretpostavlja da su vanzemaljskog podrijetla. Uzorci su donesi sa tri različita lokaliteta na području Republike Hrvatske. Određen im je kvalitativni i...
Židovi u Zagrebu
Židovi u Zagrebu
Vid Dorić
Rad ne sadrži sažetak.
Živi fosili među kralježnjacima
Živi fosili među kralježnjacima
Vanja Lovrić
Živi fosili su jedna od rijetkih i neprocjenjivo vrijednih ostavština naše daleke prošlosti. Danas ih ima oko 500 vrsta. Neke od njih su brojne i široko raširene, druge izumiru ili su na rubu ekstinkcije, zaštićene od nas samih brojnim međunarodnim institucijama i konvencijama. Iako se ne zna točan razlog zašto postoje živi fosili, postoje nagađanja da su uspjeli izbjeći pritisak okoliša na promjene, sklonivši se u zaštićena i skrovita staništa gdje su uspjeli preživjeti...
Živjeti na Marsu
Živjeti na Marsu
Ivana Jakuš
Mars je četvrti planet Sunčevog sustava. Pogodan je za buduću kolonizaciju jer je sličan Zemlji. Oba planeta građena su od sličnih stijena te je na Marsu prisutna voda u obliku leda. On, međutim, ima vrlo rijetku atmosferu s tek 0,13 % kisika, nema magnetosferu pa je zračenje izuzetno jako. Također, gravitacija mu je 0,375 gravitacije Zemlje što može dovesti slabljenja kostiju i mišića. Zbog toga bi se život na Marsu oslanjao na Sustav za kontrolu okoliša i životnu potporu...
Živjeti s turizmom na malim otocima šibenskog arhipelaga
Živjeti s turizmom na malim otocima šibenskog arhipelaga
Nevena Grabovac
Mali otoci šibenskog arhipelaga, obuhvaćeni teorijskim dijelom ovog istraživanja, su Kaprije, Krapanj, Zlarin, Prvić i Žirje. Negativni demografski i gospodarski trendovi, ali povoljna prirodno-geografska osnova i kulturni krajolik, pogodovali su razvoju turizma kao glavne djelatnosti ovoga područja. U radu su prikazani čimbenici koji su uvjetovali razvoj turizma, kao i trenutačna turistička ponuda te statistički pokazatelji razvoja turizma. Utjecaj turizma je sveobuhvatan i...

Paginacija