Paginacija

Biologija roda Hippocampus
Biologija roda Hippocampus
Lana Đud
Morski konjići su morske ribe iz porodice Syngnathidae – šiljogubaca. Svojim se izgledom i ponašanjem znatno razlikuju od ostalih riba. Jedino je kod reda Syngnathiformes zabilježena pojava da mužjaci unutar svojeg tijela, točnije u trbušnoj vrećici oplođuju jaja koja je ženka tamo položila i preuzimaju daljnju ulogu u embrionalnom razvoju mladih. Do danas je opisano 49 vrsta morskih konjića, no pretpostavlja se da to nije njihov konačan broj. Ove su ribe ugrožene zbog...
Biologija vrste Pelagia noctiluca
Biologija vrste Pelagia noctiluca
Petra Ukić
Vrsta Pelagia noctiluca je skifomeduza u potpunosti prilagođena pelagičkom načinu života. Većina skifomezuza odlikuje se složenim životnim ciklusom koji uključuje meduzoidnu i polipoidnu generaciju, dok pelagija preskače stadij skifopolipa te ima direktan razvoj iz planule u efiru. Tijelo je zvonolike građe sastavljeno od eksumbrele i subumbrele. Rub zvona podijeljen je dubljim brazdama na režnjeve, između kojih se uočavaju osam dugačkih lovki. U središtu subumbrele smješten...
Biologija, ekologija i filogenija zooksantela
Biologija, ekologija i filogenija zooksantela
Maša Frleta-Valić
Zooksantele su miksotrofni dinoflagelati koji žive u simbiozi s koraljima i drugim beskralježnjacima. Ovisno o njihovim karakteristikama, zooksantele se dijele u klade te ovisno o okolišnim uvjetima u kojima se nalaze, nastanjuju različite vrste i dijelove koralja. Postoje dileme oko toga koliko zapravo zooksantele imaju koristi od koralja tj. je li njihov odnos zbilja mutualistički. Koralji zooksantelama dobavljaju CO2 i druge nutrijente, stalno su prisutne u fotičkoj zoni pa ih...
Biologija, ekologija i mogućnost uzgoja crvenog koralja
Biologija, ekologija i mogućnost uzgoja crvenog koralja
Matea Grgurević
Crveni koralj (Corallium rubrum, Linnaeus, 1758.) se već eksploatira dugi niz godina, te iako je vrlo poznati, puno toga u vezi s njim još nije razjašnjeno. U ovom se radu navode neki od razloga ugroženosti, te mogućnosti zaštite i uzgoja crvenog koralja. Iako postoje načini kontrole eksploatacije, oni nisu u potpunosti izvedivi, te ih ne provode sve države, a uzgoj nije vrlo profitabilan zbog iznimno sporog rasta crvenog koralja.
Biološka aktivnost derivata lignana
Biološka aktivnost derivata lignana
Kristina Vidović
U okviru ovog diplomskog rada provedena je spektroskopska karakterizacija otopina spojeva CT-A1, CT-A2, CT-A4 i CT-A14, ispitana je njihova interakcija s dvolančanim polinukleotidima i potencijalno antioksidacijsko djelovanje. UV/Vis spektri spojeva snimljeni su u području od 230 do 600 nm i odreĎene su vrijednosti molarnih apsorpcijskih koeficijenata () pri valnoj duljini maksimuma apsorpcije (max). UtvrĎeno je da su izmjerene apsorbancije puferskih otopina istaţivanih spojeva...
Biološka i hidrografska istraživanja frontalnog sustava u sjevernom Jadranu; ljetni aspekt
Biološka i hidrografska istraživanja frontalnog sustava u sjevernom Jadranu; ljetni aspekt
Gala Podgornik
Provedena su istraživanja duž profila uz sjeveroistočnu obalu Jadrana, u kolovozu 2008. i 2009. godine, u tri različita tipa vode: 1) Sjevernojadranskoj vodi (NAW), 2) vodi iz Kvarnera, te 3) Istočnojadranskoj struji (EAC). Mjerenja površinske temperature i klorofila α uz pomoć satelita (NOAA 15 AVHRR s radiometrom visoke rezolucije i senzorom za detekciju klorofila), dokazuju prisustvo frontalnog sustava (fronte) jugozapadno od vrha Istre koji razdvaja sjevernu vodu (NAW) bogatiju...
Biološka i molekularna karakterizacija izolata virusa pjegavosti i venuća rajčice
Biološka i molekularna karakterizacija izolata virusa pjegavosti i venuća rajčice
Patrik Pul
Virus pjegavosti i venuća rajčice (Tomato spotted wilt virus, TSWV) identificiran je prvi put 1930. godine u Australiji kao uzročnik bolesti pjegavosti i venuća rajčice (Solanum lycopersicum L.). Tijekom 2021. i 2022. godine su u Hrvatskoj zabilježeni simptomi TSWV-a na kultivarima rajčica koji se reklamiraju kao rezistentni od strane proizvođača sjemena. Cilj ovog rada bio je potvrditi TSWV kao uzročnika infekcije različitih biljaka s terena i odrediti biološke i...
Biološka i molekularna karakterizacija novog izolata virusa venske nekroze koleusa
Biološka i molekularna karakterizacija novog izolata virusa venske nekroze koleusa
Dominik Herek
Coleus scutellarioides (L.) Benth. ili koleus važna je ukrasna biljka diljem svijeta. Najnovije otkriveni virus koleusa je virus venske nekroze koleusa (Coleus vein necrosis virus, CVNV). CVNV je prvi puta detektiran 2007. godine u Sjevernoj Americi, a zatim i u Europi i to u Hrvatskoj u Botaničkom vrtu u Zagrebu 2018. U rujnu 2020. u Botaničkom vrtu u Zagrebu zapažena su dva nova koleusa sa simptomima nalik na virusne. Cilj ovog rada bio je potvrditi CVNV kao uzročnika infekcija...
Biološka i molekularna karakterizacija novog izolata virusa venske nekroze koleusa
Biološka i molekularna karakterizacija novog izolata virusa venske nekroze koleusa
Dominik Herek
Coleus scutellarioides (L.) Benth. ili koleus važna je ukrasna biljka diljem svijeta. Najnovije otkriveni virus koleusa je virus venske nekroze koleusa (Coleus vein necrosis virus, CVNV). CVNV je prvi puta detektiran 2007. godine u Sjevernoj Americi, a zatim i u Europi i to u Hrvatskoj u Botaničkom vrtu u Zagrebu 2018. U rujnu 2020. u Botaničkom vrtu u Zagrebu zapažena su dva nova koleusa sa simptomima nalik na virusne. Cilj ovog rada bio je potvrditi CVNV kao uzročnika infekcija...
Biološka osnova multiple skleroze
Biološka osnova multiple skleroze
Marina Margetić
Multipla skleroza je autoimuna i neurodegenerativna bolest središnjeg živčanog sustava. Zbog neregulirane funkcije imunosnog sustava, dolazi do demijelinizacije aksona koju prate upalni procesi i naposljetku propadanje neurona. Uzročnik bolesti još nije izdvojen, dok je za početak upale potrebna genska predispozicija kao i vanjski okolišni čimbenik koji služi kao okidač. Vanjskih čimbenika je puno, a uključuju virusne infekcije, nedostatak vitamina D, prekomjernu tjelesnu...
Biološka podloga mucanja
Biološka podloga mucanja
Katarina Mišura
Mucanje je poremećaj govora kojeg obilježavaju ponavljanje slogova, prolongacija zvuka i blokade u govoru, kao i sekundarna ponašanja poput tenzija mišića i vrata. Javlja se između treće i šeste godine života, s visokom stopom oporavka. Mucanje je češće kod muškaraca nego žena, s omjerom 4:1 u odrasloj dobi. Postoje 3 tipa mucanja: razvojno, psihogeno i neurogeno. Razvojno mucanje je najčešće i razvija se tijekom razvitka jezika i govora djeteta. Osobe koje mucaju znaju što...
Biološka raznolikost veslonožaca (Copepoda, Crustacea) anhijalinih špilja Hrvatske
Biološka raznolikost veslonožaca (Copepoda, Crustacea) anhijalinih špilja Hrvatske
Dora Novosel
Istraživanje raznolikosti Copepoda provedeno je na anhijalinim lokalitetima Hrvatske. Uzorkovanje je provedeno od strane Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u razdoblju od travnja 2006. do siječnja 2008. Utvrđena su četiri reda Copepoda, od kojih je 508 jedinki pripadalo redu Cyclopoida, 1126 Calanoida, 9 Misophrioida i 103 Harpacticoida. Zaključeno je da su na istraživanim lokalitetima prevladavali Calanoida i Cyclopoida. Najveća ukupna brojnost veslonožaca utvrđena je na lokalitetu...

Paginacija