Prostorni stereotip suicidalnosti: Usporedba Japana i Južne Koreje

završni rad

• Naslov (engleski): Spatial stereotype of suicidality: Comparing Japan and South Korea
• Autor: Damjan Vinković
• Mentor: Borna Fuerst-Bjeliš (mentor)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Prirodoslovno-matematički fakultet; (GEOG - Geografski odsjek); Zagreb
• Datum i država obrane: 2021-09-23, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: INTERDISCIPLINARNA PODRUČJA ZNANOSTI; Geografija

Sažetak

Japan je u svijetu stereotipiziran kao država suicida. Upitno je koliko je to točno te stoga je cilj rada otkriti koliko je raširen i opravdan ovaj prostorni stereotip usporedbom sa Južnom Korejom. Južna Koreja je odabrana zbog toga što je prekomorski susjed Japana te zbog njihove povijesne, kulturne i ekonomske povezanosti. Rad ima dvije hipoteze. Prva hipoteza je da se Japan veže stereotipno uz suicid, dok je Južna Koreja značajno manje vezana uz taj stereotip. Druga hipoteza je da Japan prednjači po broju suicida, ali da taj broj nije značajno veći od onog u Južnoj Koreji. Korištene metode uključivale su izradu grafova, tablica i kartiranje na temelju podataka o samoubojstvima iz bazi podataka OECD-a, E-stata, Statistics Japana i Statiste. Za izradu karata je poslužio Google Earth. Najbitniji rezultati uključuju utvrđen viši broj samoubojstava na 100 000 stanovnika kod Japana od Južne Koreje 1985., dok je slučaj 2018. obrnut uključujući ukupne rezultate te zasebno za muškarce i žene. Ključno razdoblje su 2000-e godine koje su označile početak kvalitetnog provođenja politika sprječavanja suicida u Japanu. Japanski i korejski prostor nemaju jednaku distribuciju suicida unutar svojih teritorija gdje dominiraju razlike između urbanih i ruralnih područja. Iako teško dokazivo, Japan je i danas prostorno stereotipiziran kao prostor suicida, ali neopravdano u usporedbi sa Južnom Korejom koja ima veći broj suicida na 100 000 stanovnika.

Sažetak (engleski)

Japan is stereotyped around the world as a country infamous for suicides. It is questionable how accurate this is and therefore the aim of the paper is to find out how widespread and justified this spatial stereotype is by comparison with South Korea. South Korea was chosen because it is Japan’s overseas neighbor as well because of their historical, cultural and economic connections. The paper has two hypotheses. The first hypothesis is that Japan is stereotypically associated with suicide, while South Korea is significantly less attached to that stereotype. The second hypothesis is that Japan leads in the number of suicides, but that the number is not significantly higher than the one in South Korea. The methods used included
creating graphs, tables and maps based on suicide data from the OECD database, E-stat, Statistics Japan and Statista. Google Earth was used to create the maps. The most significant results include a higher number of suicides per 100,000 population in Japan than South Korea in 1985, while in the 2018 it is another way round including results for total population and separate for men and women. The key period is the 2000s, which marked the beginning of quality implementation of suicide prevention policies in Japan. Japan and South Korea do not have an equal distribution of suicides within their territory because of dominating differences between urban and rural areas. Although difficult to prove, Japan is still spatially stereotyped as a suicide area, but unjustifiably compared to South Korea which has a higher number of
suicides per 100,000 inhabitants.

• Ključne riječi: Suicid; Japan; Južna Koreja; prostorni stereotip
• Ključne riječi (engleski): Suicide; Japan; South Korea; Spatial stereotype
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:217:881114
• Studijski program: Naziv: Geografija; smjerovi: istraživački; Smjer: istraživački; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: preddiplomski; Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) geografije (univ. bacc. geogr.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2021-10-26 08:22:17