Modeliranje broja radioizvora kao funkcija toka zračenja

diplomski rad

• Naslov (engleski): Modeling of radio source counts as function of radiation flow
• Autor: Pero Pendo
• Mentor: Vernesa Smolčić (mentor)
• Član povjerenstva: Vernesa Smolčić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Matko Milin (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Vibor Jelić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Ivica Smolić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Petar Žugec (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Prirodoslovno-matematički fakultet; (Fizički odsjek); Zagreb
• Datum i država obrane: 2022-02-25, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: PRIRODNE ZNANOSTI; Fizika

Sažetak

U radiovalnom području detektirano zračenje galaksija uvelike je sinkrotronsko zračenje koje nastaje kada se nabijene čestice gibaju relativističkim brzinama unutar magnetskog polja. S obzirom na proces koji uzrokuje ovo zračenje, izvori se mogu podijeliti na dvije skupine. Prva skupina su galaksije koje u svom središtu posjeduju aktivnu galaktičku jezgru (AGN galaksije). Druga skupina su galaksije s povećanom brzinom nastanka zvijezda (SF galaksije). Obje skupine izvora se detektiraju radiopregledima neba te se bilježe u kataloge izvora. Najjednostavniji način obrade podataka iz kataloga je brojanje izvora. Diferencijalni broj izvora definiran je kao broj izvora po gustoći toka zračenja po prostornom kutu. Diferencijalni broj izvora može se dobiti i iz funkcija luminoziteta. Funkcije luminoziteta daju brojčanu gustoću objekata unutar određenog intervala luminoziteta. Funkcije luminoziteta ovise o vrijednosti kozmološkog crvenog pomaka i kažemo da evoluiraju. U ovom radu se iz postojećih analitičkih modela evolucije funkcija luminoziteta računaju diferencijalni brojevi izvora za dvije spomenute populacije. Također, diferencijalni brojevi izvora se računaju i iz podataka preuzetih iz raznih kataloga. Rezultati dobiveni iz analitičkih modela i podataka slažu se unutar nepouzdanosti računa. Na najvećim vrijednostima toka zračenja brojem izvora dominiraju AGN galaksije. Podjednak doprinos broju izvora od obje populacije nalazi se na vrijednostima toka zračenja od 200 μJy. Na vrijednostima toka zračenja ispod 10 μJy udio SF galaksija je veći od 90% te one dominiraju diferencijalnim brojem izvora u ovom području.

Sažetak (engleski)

Detected radio emission from galaxies is largely synchrotron emission, which is created when charged particles move with relativistic velocities inside a magnetic field. Depending on the process that is causing this emission, sources can be separated into two distinct populations. The first population are galaxies that have active galactic nuclei (AGN galaxies). The second population are star-forming galaxies (SF). Both populations are detected via radio sky surveys and categorized in source catalogues. The easiest way to process data from a catalogue is simply counting the sources. Differential source counts are defined as number of sources per unit flux density per unit solid angle. Differential source counts can also be obtained from luminosity functions. Luminosity functions give the number density of objects inside a predefined interval of luminosity. Luminosity functions depend on the cosmological redshift and it can be said that they evolve. In this paper, differential source counts for two previously mentioned populations are obtained using predefined analytical models of evolving luminosity functions. Differential source counts are also obtained from data taken from various catalogues. Results obtained from analytical models and from data are well constrained within the uncertainty of the calculation. Differential source counts are dominated by AGN galaxies at highest values of flux density. Equal contribution to the differential source counts from both types of sources is found at flux density values of 200 μJy. Below 10 μJy the fraction of SF galaxies is higher than 90% as they dominate differential source counts at these values of flux density.

• Ključne riječi: aktivne galaktičke jezgre; galaksije s povećanom brzinom nastanka zvijezda; funkcije luminoziteta; diferencijalni brojevi izvora
• Ključne riječi (engleski): active galactic nuclei; star-forming galaxies; luminosity functions; differential source counts
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:217:386977
• Studijski program: Naziv: Fizika; smjerovi: istraživački; Smjer: istraživački; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra fizike (mag. phys.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2022-03-21 09:47:24