Istraživanje učeničkih i studentskih strategija u rješavanju zadataka s grafovima iz svakodnevnog života

diplomski rad

• Autor: Nikolina Skenderović
• Mentor: Ana Sušac (mentor)
• Član povjerenstva: Ana Sušac (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Emil Tafra (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Željka Milin-Šipuš (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Damir Bakić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Davor Horvatić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Prirodoslovno-matematički fakultet; (Matematički odsjek); Zagreb
• Datum i država obrane: 2015-07-10, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: PRIRODNE ZNANOSTI; Matematika
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: PRIRODNE ZNANOSTI; Fizika

Sažetak

U više navrata pokazalo se da učenici i studenti imaju poteškoća pri rješavanju zadataka s grafovima, ali i u rješavanju zadataka s kontekstom iz svakodnevnog života, posebno ako se ne susreću često s takvom vrstom zadataka. Nažalost, u nastavi matematike i fizike još uvijek je veliki naglasak stavljen na svladavanje određenih procedura, a malo pozornosti se pridaje primjeni stečenih znanja i vještina u svakodnevnom životu. Cilj ovog diplomskog rada je bio istražiti učeničko i studentsko razumijevanje grafova kao važnog izvora informacija. Napravili smo test od devet zadataka s grafovima iz svakodnevnog života koji su korišteni u PISA istraživanju 2012. godine. Osim standardnog testiranja kod studenata i učenika te mjerenja pokreta očiju tijekom rješavanja zadataka kod studenata, ispitanici su trebali obrazložiti svoje odgovore što nam je pomoglo da odredimo njihove strategije u rješavanju zadataka te prepoznamo poteškoće na koje nailaze u tom procesu. Rezultati su pokazali da nije bilo statistički značajnih razlika u točnosti u rješavanju testa između studenata koji studiraju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu i studenata ostalih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji su dobrovoljno sudjelovali u ovom istraživanju. Također nije bilo razlike u točnosti između studenata i učenika prvog razreda jedne opće gimnazije u Zagrebu, kao ni razlika u njihovim strategijama. Uz pomoć mjerenja pokreta očiju odredili smo vrijeme rješavanja zadataka i analizirali na koje dijelove zadataka su ispitanici posebno obraćali pažnju i je li im to pomoglo da riješe zadatak. Rezultati su ukazali da su ispitanici koji su točno rješavali zadatke više usmjeravali pažnju na mjesta gdje su se nalazile informacije relevantne za rješavanje zadataka. Na kraju smo odredili koliko je kod učenika prisutan strah od matematike te koliko je on povezan s njihovim ocjenama te rezultatima testa. Možemo zaključiti da je u nastavi matematike potrebno što više uključivati primjere iz svakodnevnog života kako bi se matematička znanja učvrstila i bolje povezala s drugim područjima. Također, to bi pomoglo da učenici razviju pozitivan stav prema matematici i budu sposobni primijeniti matematičke koncepte u novim situacijama.

Sažetak (engleski)

On several occasions, it has been shown that pupils and students have difficulties in solving tasks with graphs, but also in solving the problems with everyday life context, especially if they do not often meet this kind of problems. Unfortunately, in teaching of mathematics and physics there is still great emphasis on mastering certain procedures, but little attention is given to the application of acquired knowledge and skills in everyday life. The main goal of this diploma thesis was to investigate the pupils' and students' understanding of graphs as an important source of information. We constructed a test consisting of nine problems with graphs related to daily life that were used in the PISA survey in 2012. Beside the standard testing of students and pupils, and measurements of eye movements of students during problem solving, the participants had to explain their answers which helped us to determine their strategies in problem solving and recognize the difficulties they encounter in the process. The results showed that there was no statistically significant difference in accuracy in solving the test between the students studying at the Faculty of Science and students of other faculties at the University of Zagreb who voluntarily participated in this study. There was also no difference in accuracy between the students and the first year pupils of a general type gymnasium in Zagreb, as well as no differences in their strategies. By measuring the eye movements, we determined the time needed to solve problems and analyzed to which parts of the problems the participants paid more attention and whether it helped them to solve the task. The results suggested that the participants who correctly solved the problems focused their attention more to the areas with information relevant for problem solving. Finally, we determined how many of the students experience anxiety related to mathematics, how it is related to their grades and test results. We can conclude that in the teaching of mathematics it is necessary to include more examples from everyday life to strengthen the mathematical knowledge and to connect it better with other areas. This would also help students to develop a positive attitude towards mathematics and to be able to apply mathematical concepts to new situations.

• Ključne riječi: nastava matematike i fizike; učeničko i studentsko razumijevanje grafova kao važnog izvora informacija; grafovi iz svakodnevnog života; PISA istraživanje; mjerenje pokreta očiju tijekom rješavanja zadataka; strah od matematike; povezivanje matematičkih znanja s drugim područjima
• Ključne riječi (engleski): teaching of mathematics and physics; pupils' and students' understanding of graphs as an important source of information; graphs related to daily life; PISA survey; measurements of eye movements of students during problem solving; anxiety related to mathematics; connecting mathematical knowledge with other areas
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:217:617471
• Studijski program: Naziv: Matematika i fizika; smjerovi: nastavnički; Smjer: nastavnički; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra edukacije matematike i fizike (mag. educ. math. et phys.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2019-02-06 15:24:12